Moja Hrvatska
Naslovnica Vijesti

Claude Debussy i hrvatska glazba ponovno u Beču

Govoreći o životu i bogatom te raznolikom stvaralačkom opusu Claudea Debussyja, predavačica je istaknula kako je Claude, koji se 1872. godine upisao na Conservatoire de Paris, jako volio svirati, ali ne i vježbati
02. svibnja 2019. u 22:27 0 komentara 35 prikaza
Foto: Snježana Herek
Pogledajte galeriju 1/3

"Claude Debussy i hrvatska glazba", naziv je predavanja na njemačkom jeziku koje je ponovno u Beču održala muzikologinja i diplomatkinja u mirovini dr. sc. Zdenka Weber. Ovog puta za članove Udruge austrijskih gospodarskih upravitelja, pa su u publici sjedili isključivo Austrijanci zainteresirani za glazbenu umjetnost. 

100. obljetnica smrti Zdenka Weber oduševila Bečane izlaganjem 'Claude Debussy i hrvatska glazba'

Goste je uvodno pozdravila predsjednica austrijskog Ustavnog suda dr. Brigitte Bierlein. Prisutnima se obratio i predsjednik Udruge austrijskih gospodarskih i poreznih stručnjaka te organizator bečkog predavanja dr. Alfred Brogyanyi, inače zaljubljenik i sakupljač suvremene hrvatske likovne umjetnosti. Napomenuo je kako je predavanje već čuo u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Austriji i odlučio ga organizirati i za svoje austrijske kolege kako bi im približio utjecaj ovog poznatog francuskog skladatelja i na hrvatsku glazbu. 

"Achille-Claude Debussy jedan je od najznačajnijih francuskih skladatelja i najistaknutijih impresionista te središnja figura europske glazbe na prijelazu 19. u 20. stoljeće", rekla je dr. Weber, uvodno se osvrnuvši na društveno-političke (ne)prilike u Europi i Hrvatskoj u to vrijeme. Napomenula je kako je Debussy imao svojim prepoznatljivim glazbenim izričajem i stilom utjecaj na mnoge tadašnje glazbene suvremenike, pa tako i na hrvatske skladatelje. Pod poglavljem hrvatski "preuzeti" impresionizam u glazbi, dr. Weber je Bečanima predstavila naše glazbene umjetnike poput Blagoja Berse, Dore Pejačević, Dragana Plamenca, Božidara Kunca i Zinke Kunc-Milanov.

Odlučna i samouvjerena Tko je Matea Tadić, Hrvatica koja je postala bankarska zvijezda u Austriji?

Dodala je kako su hrvatski "samonikli" impresionizam u glazbi obilježili Božidar Širola, Josip Štolcer Slavenski, Rudolf Matz, Boris Papandopulo, Ivan Brkanović, Bruno Bjelinski, Ivo Lhotka-Kalinski, Olja Jelaska i drugi.

Govoreći o životu i bogatom te raznolikom stvaralačkom opusu Claudea Debussyja (1862. – 1918.), čija je glazba čak i nakon cijelog jednog stoljeća ostala zagonetna i očaravajuća, predavačica je istaknula kako je Claude, koji se 1872. godine upisao na Conservatoire de Paris, jako volio svirati, ali ne i vježbati te da je bio buntovne prirode.

Ovog glazbenog velikana predstavila je i kroz izlaganja o "glazbenom gigantu" Richardu Wagneru "Nakon Wagnera, a ne prema Wagneru", kojim je Claude bio oduševljen, ruskoj glazbi (pismo Igoru Stravinskom) i izvaneuropskoj glazbi, koji su također obilježili Debussyjevo stvaralaštvo.

Dr. Weber je pobrojala i impresionističke elemente u glazbi po kojima je ovaj najistaknutiji europski impresionist ušao u svjetsku glazbenu povijest: pentatonika, paralelizmi akorda, dodavanje sekunde u tercno ustrojenim akordima, otvaranje i oslobađanje forme, programnost, dinamičko nijansiranje i koloristički efekti maštovitih instrumentacija, bogatstvo ritmova...

Do 5. svibnja 'Sjećanja' riječkog umjetnika Željka Jančića Zeca predstavljena u Beču

Zanimljiv je bio osvrt na Debussyjev privatni dio života, uključujući i onaj boemski.

"Ono što mi je bilo važno ovdje istaknuti jest ulazak Debussyjeve glazbe u hrvatsku glazbenu kulturu kod skladatelja i interpreta te utjecaj koji su impresionistički glazbeni elementi imali na hrvatske skladatelje. Odnosno na dvije skupine skladatelja, one koji su izravno preuzimali te utjecaje i elemente i one koji su dolazili do skladateljskih i harmonijskih sloboda zahvaljujući hrvatskom folkloru", napomenula je dr. Weber. 

Istaknula je i kako je to potvrda da je hrvatska glazba između dva svjetska rata imala mogućnost autohtonog razvoja, zahvaljujući ponajprije hrvatskom folkloru.

Otvorena do 26. travnja U bečkom sjedištu UN-a održana izložba o različitostima u BiH

Dr. sc. Zdenka Weber doktorirala je 1985. godine na francuskoj Sorboni, upravo na temu "Recepcije glazbe Claudea Debussyja u Hrvatskoj". Time je jasnija i njena izjava na bečkom predavanju kako je toliko istraživala i studirala Debussyja da joj se je katkada činilo da ga je i privatno poznavala. 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.