„IVAN ZAJC – hrvatski skladatelj i osnivač hrvatske opere, skladao je 1868. – 1870. na ovoj adresi svoje opere i operete“, tekst je na dvojezičnoj hrvatsko-njemačkoj spomen-ploči koju su u nedjelju na zgradi u Weintraubengasse 6 do 10 u Beču, gdje je živio i skladao naš glazbeni velikan, zajednički postavili Austrijsko-hrvatsko društvo (AHD) u Beču i Grad Rijeka.
Pokretač ove hvalevrijedne akcije bio je dr. Marijan Brajinović, član predsjedništva AHD-a, inicijator i prvi predsjednik tog Društva čiji je cilj približavanje austrijske i hrvatske kulture, znanosti, umjetnosti i gospodarstva i promocija Hrvatske u Austriji i obrnuto, a koji je vodio kroz program. Brajinović je istaknuo golemu Zajčevu važnost za hrvatsku i europsku kulturno-glazbenu baštinu. Izrazio je zadovoljstvo jer je AHD-u pošlo za rukom uvjeriti bečke gradske oce u velik Zajčev značaj za obje strane.
Spomen-ploču otkrili su predsjednik Austrijsko-hrvatskog društva u Beču i zastupnik Narodne stranke (ÖVP) u austrijskom parlamentu Nikolaus Berlakovich i pročelnik Odjela uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke dr. Srđan Škunca.
Postavljena je u povodu 103. obljetnice smrti Ivana pl. Zajca, u sklopu Godine kulture Austrija – Hrvatska 2017., koja upravo završava.
„Ovo je veliki dan za Rijeku i Hrvatsku“, rekao je dr. Škunca. Istaknuo je kako su veze Rijeke i Beča i Hrvatske i Austrije „duboke i povijesne“. Podsjetio je na boravak i stvaranje pl. Zajca u Beču, nazvavši ga velikanom hrvatske opere , čije ime nosi i HNK u Rijeci.
„O povezanosti Rijeke i Beča govore i slike poznatog austrijskog umjetnika bečke secesije Gustava Klimta, kojima je oslikan strop riječkog HNK“, napomenuo je Škunca. Uputio je na nove mogućnosti suradnje, posebno 2020. godine kada će Rijeka biti Europska prijestolnica kulture, zahvalivši dr. Brajinoviću na njegovoj inicijativi postavljanja spomen-obilježja Zajcu.
„Zanimljivi je podatak da je upravo Zajc ukazivao na potrebu ujedinjenja pet hrvatskih županija i zajedničke borbe oslobađanja Hrvatske od Austro-Ugarske vladavine. I to Hrvatske koja je danas članica Europske unije“, rekao je Berlakovich. Uputio je pregršt pohvala hrvatskom veleposlanstvu u Austriji i veleposlanici dr. Vesni Cvjetković, koja je također bila nazočna otkrivanju spomen-ploče, na uspješnoj organizaciji Godine kulture Austrija – Hrvatska 2017.
O Zajčevu životu i stvaralačkom opusu govorio je Zagrepčanin prof. Milan Turković, poznati austrijsko-hrvatski fagotist i dirigent te nekadašnji član Bečkih simfoničara, koji živi u Austriji.
Rekao je da je Zajc počeo skladati kao dvanaestogodišnjak i da je prvu glazbenu poduku dobio od oca. Školovao se na Konzervatoriju u Milanu od 1850. do 1855. Potom se vraća u Rijeku, gdje nastavlja karijeru kao skladatelj i dirigent. Godine 1862. otišao je u Beč, gdje se uspješno bavi pisanjem opereta. Već s prvom operetom „Momci na brod“ Zajc je imao veliki uspjeh, a kasnije i s ostalima. Kako je Turković naglasio, Zajc je u Beču napisao svoje prve hrvatske skladbe, među kojima je i poznati rodoljubni zbor „U boj“ (1866.), koji je kasnije uvrstio u operu „Nikola Šubić Zrinski“. Godine 1870. Zajc je došao u Zagreb, gdje je postao ravnatelj i dirigent prve stalne hrvatske opere i ravnatelj glazbene škole.
„Zajc nije samo utemeljitelj hrvatske opere kao umjetničke ustanove nego je opernu umjetnost u Hrvatskoj i Europi obogatio svojim stvaralaštvom, ostavivši svuda gdje je stvarao upečatljiv trag“, rekao je prof. Turković. Napomenuo je kako je Zajčev skladateljski opus bio je izuzetno bogat, a njegova rukopisna ostavština broji oko 1200 djela.
Glazbeni okvir svečanom otkrivanju spomen-ploče Ivanu pl. Zajcu dala je dubrovačka klapa „Kaše“, koja je izvela njegovu poznatu ariju „U boj“ iz opere „Nikola Šubić Zrinski“ .
Svečanosti su bili nazočni brojni Hrvati iz Austrije i Hrvatske. Među njima i poznati hrvatski književnik Miro Gavran s obitelji, predsjednica Hrvatsko-austrijskog društva u Dubrovniku Branka Martinović Vuković, voditeljica dubrovačke podružnice Hrvatske matice iseljenika Maja Mozara i Lucija Orešić iz Dubrovačke kuće.
