U Hrvatskoj matici iseljenika 4. prosinca predstavljena je knjiga „Vapaj iz daljine, Hrvati (Zapadne) Australije, 1976. – 2016.” gospodarstvenika i političara Stjepana Asića. Uz zamjenika ravnatelja Matice dr. sc. Ivana Tepeša, knjigu je predstavila recenzentica dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić, a uime nakladnika Despot Infinitusa glavni urednik Zvonimir Despot i autor.
Promociji su nazočili i državni tajnik Zvonko Milas, izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, predstavnici ministarstava i znanstvenici s Hrvatskih studija, bivši hrvatski diplomati i povratnici iz Australije te predsjednik UO HMI-ja Milan Kovač.
Nakon pozdravnog slova prisutnima državnog tajnika Zvonka Milasa, obratio im se uime ravnatelja Matice i njegov zamjenik, dr. Ivan Tepeš koji se, među rijetkima u nas, kao povjesničar bavi političkom emigracijom. Prenio je publici iskustva razgovora s autorom kao autentičnim svjedokom nastajanja i razvitka hrvatskih emigrantskih organizacija i borbe hrvatske zajednice za jezik i identitet.
Predstavljena knjiga, doznajemo od moderatorice Vesne Kukavice, autora rođenog u Zagrebu (1944.), uz predgovor i uvod opseže 387 strana i osam poglavlja : Kratka povijest obitelji Asić; Hrvatsko narodno vijeće; Hrvatski međudruštveni odbor; Hrvatski tjedan kulture (1998. – 2008.); Hrvatski svjetski kongres (HSK); Hrvatske svjetske igre; Australsko-hrvatski kongres (2017.) i Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske te dodatke. Asić iz Splita, kazala je, 1957. doselio je u Montevideo (Paragvaj), pa potom 1962. u Perth, gdje je diplomirao. Ondje se već sedamdesetih kao politički aktivist uključuje u rad hrvatske zajednice i to ostaje sve donedavno, odnosno do uspostave samostalne Hrvatske devedesetih, kada ga više zaokupljaju kultura i sport.
Danas predstavljena knjiga autentično je svjedočanstvo hrvatskog emigranta s četrdesetogodišnjom australskom adresom. Najzanimljivija poglavlja ona su koja se tiču njegova učešća u emigrantskim organizacijama kao što su Hrvatsko narodno vijeće i njegov Međudruštveni odbor te Hrvatski svjetski kongres. Dojmljivo je i poglavlje koje rekonstruira recentne manifestacije poput Hrvatskog tjedna kulture u Perthu te ono koje opisuje Hrvatske svjetske igre. Kronološki tijek zatvara se u osmom poglavlju koje se odnosi na Stjepanovu ulogu u prvom Savjetu Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan domovine.
Sažeto, ovo je Asićeva priča o izazovima iseljeništva i prilagodbi životu u anglofonome svijetu. Dvije su dimenzije knjige, jedna osobna i druga koja se odnosi na poduzetnu australsku hrvatsku zajednicu.
Recenzentica, znanstvena savjetnica i publicistkinja zagrebačkoga Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar dr. sc. Rebeka Mesarić Žapčić u predgovoru i u svom izlaganju iznosi niz zanimljivosti vezanih uz živopisnu autobiografiju autora. Zapaža raspon značajne karijere čovjeka koji je povezao tijekove hrvatsko-australskog života. Kao inicijator, osnivač, član upravnih odbora i pokretač mnogih aktivnosti i udruga, Asić se susreće i surađuje s nekoliko generacija australskih Hrvata. Svoju priču obogatio je oglasima i isječcima iz novina, naslovnicama službenih hrvatskih glasila, fotografijama s javnih nastupa, brošurama… Knjiga je, zaključuje dr. sc. Mesarić Žabčić, rezultat velikog rada i truda zahvaljujući kojoj se upoznajemo s nizom aktivnosti iseljenih Hrvata u Zapadnoj Australiji.
Pri pisanju knjige autor se poslužio vlastitim arhivom koji namjerava darovati Državnom arhivu u Zagrebu. Sve opisano, kako kaže, prate fotografije, pisma, dokumenti… Temeljem toga napisao je sva poglavlja, osim prvoga koje je autobiografsko.
Recimo i to kako je poliglot Stjepan Asić jedan od prvih urednika Hrvatskog radijskog programa u Perthu. Australija je prva zemlja na svijetu koja je priznala hrvatski kao zaseban jezik – prije 38 godina, a slijedom toga utemeljen je i najstariji izvandomovinski studij hrvatskoga jezika i kulture na sydneyskom Sveučilištu Macquarie. Stjepan je u Perthu sudjelovao u uspostavi ogranka tamošnje Hrvatske zaklade za znanost, koja je dovela do osnivanja studija na Sveučilištu Macquarie.
Pročitate li knjigu, bit će vam jasno da su iseljeni Hrvati nemjerljivo pridonijeli statusu našijenaca u domicilnim zemljama i uspostavi moderne hrvatske države. Asićevi memoarski zapisi korisni su prilog domaćoj autobiografistici i arhivistici, složili su se promotori, prije svega boljem sagledavanju povijesnih zbivanja unutar australske hrvatske zajednice i utjecaja na kulturne i ine veze Australije i Hrvatske.
