Moja Hrvatska
Naslovnica Vijesti

Autentično svjedočanstvo hrvatskog emigranta s četrdesetogodišnjom australskom adresom

Sažeto, ovo je Asićeva priča o izazovima iseljeništva i prilagodbi životu u anglofonome svijetu. Dvije su dimenzije knjige, jedna osobna i druga koja se odnosi na poduzetnu australsku hrvatsku zajednicu
04. prosinca 2019. u 06:53 0 komentara 318 prikaza
Foto: Snježana Radoš
Pogledajte galeriju 1/4

U Hrvatskoj matici iseljenika 4. prosinca predstavljena je knjiga „Vapaj iz daljine, Hrvati (Zapadne) Australije, 1976. – 2016.” gospodarstvenika i političara Stjepana Asića. Uz zamjenika ravnatelja Matice dr. sc. Ivana Tepeša, knjigu je predstavila recenzentica dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić, a uime nakladnika Despot Infinitusa glavni urednik Zvonimir Despot i autor.

Vapaj iz daljine Memoari o životu Hrvata Zapadne Australije od 1976. do 2016.

Promociji su nazočili i državni tajnik Zvonko Milas, izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, predstavnici ministarstava i znanstvenici s Hrvatskih studija, bivši hrvatski diplomati i povratnici iz Australije te predsjednik UO HMI-ja Milan Kovač.

Nakon pozdravnog slova prisutnima državnog tajnika Zvonka Milasa, obratio im se uime ravnatelja Matice i njegov zamjenik, dr. Ivan Tepeš koji se, među rijetkima u nas, kao povjesničar bavi političkom emigracijom. Prenio je publici iskustva razgovora s autorom kao autentičnim svjedokom nastajanja i razvitka hrvatskih emigrantskih organizacija i borbe hrvatske zajednice za jezik i identitet.

Predstavljena knjiga, doznajemo od moderatorice Vesne Kukavice, autora rođenog u Zagrebu (1944.), uz predgovor i uvod opseže 387 strana i osam poglavlja : Kratka povijest obitelji Asić; Hrvatsko narodno vijeće; Hrvatski međudruštveni odbor; Hrvatski tjedan kulture (1998. – 2008.); Hrvatski svjetski kongres (HSK); Hrvatske svjetske igre; Australsko-hrvatski kongres (2017.) i Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske te dodatke. Asić iz Splita, kazala je, 1957. doselio je u Montevideo (Paragvaj), pa potom 1962. u Perth, gdje je diplomirao. Ondje se već sedamdesetih kao politički aktivist uključuje u rad hrvatske zajednice i to ostaje sve donedavno, odnosno do uspostave samostalne Hrvatske devedesetih, kada ga više zaokupljaju kultura i sport.

vlč. Ivan Mihalić Bio je prvi hrvatski svećenik koji je nakon Drugog svjetskog rata stigao u Australiju

Danas predstavljena knjiga autentično je svjedočanstvo hrvatskog emigranta s četrdesetogodišnjom australskom adresom. Najzanimljivija poglavlja ona su koja se tiču njegova učešća u emigrantskim organizacijama kao što su Hrvatsko narodno vijeće i njegov Međudruštveni odbor te Hrvatski svjetski kongres. Dojmljivo je i poglavlje koje rekonstruira recentne manifestacije poput Hrvatskog tjedna kulture u Perthu te ono koje opisuje Hrvatske svjetske igre. Kronološki tijek zatvara se u osmom poglavlju koje se odnosi na Stjepanovu ulogu u prvom Savjetu Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan domovine.

Sažeto, ovo je Asićeva priča o izazovima iseljeništva i prilagodbi životu u anglofonome svijetu. Dvije su dimenzije knjige, jedna osobna i druga koja se odnosi na poduzetnu australsku hrvatsku zajednicu.

Seminari i radionice Za hrvatsku budućnost u Australiji ne treba brinuti

Recenzentica, znanstvena savjetnica i publicistkinja zagrebačkoga Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar dr. sc. Rebeka Mesarić Žapčić u predgovoru i u svom izlaganju iznosi niz zanimljivosti vezanih uz živopisnu autobiografiju autora. Zapaža raspon značajne karijere čovjeka koji je povezao tijekove hrvatsko-australskog života. Kao inicijator, osnivač, član upravnih odbora i pokretač mnogih aktivnosti i udruga, Asić se susreće i surađuje s nekoliko generacija australskih Hrvata. Svoju priču obogatio je oglasima i isječcima iz novina, naslovnicama službenih hrvatskih glasila, fotografijama s javnih nastupa, brošurama… Knjiga je, zaključuje dr. sc. Mesarić Žabčić, rezultat velikog rada i truda zahvaljujući kojoj se upoznajemo s nizom aktivnosti iseljenih Hrvata u Zapadnoj Australiji.

Pri pisanju knjige autor se poslužio vlastitim arhivom koji namjerava darovati Državnom arhivu u Zagrebu. Sve opisano, kako kaže, prate fotografije, pisma, dokumenti… Temeljem toga napisao je sva poglavlja, osim prvoga koje je autobiografsko.

Recimo i to kako je poliglot Stjepan Asić jedan od prvih urednika Hrvatskog radijskog programa u Perthu. Australija je prva zemlja na svijetu koja je priznala hrvatski kao zaseban jezik – prije 38 godina, a slijedom toga utemeljen je i najstariji izvandomovinski studij hrvatskoga jezika i kulture na sydneyskom Sveučilištu Macquarie. Stjepan je u Perthu sudjelovao u uspostavi ogranka tamošnje Hrvatske zaklade za znanost, koja je dovela do osnivanja studija na Sveučilištu Macquarie.

Nisu sve iseljeničke priče sretne Hrvat u Australiji živio je ispod mosta. I skupljao je novac za obitelj u domovini

Pročitate li knjigu, bit će vam jasno da su iseljeni Hrvati nemjerljivo pridonijeli statusu našijenaca u domicilnim zemljama i uspostavi moderne hrvatske države. Asićevi memoarski zapisi korisni su prilog domaćoj autobiografistici i arhivistici, složili su se promotori, prije svega boljem sagledavanju povijesnih zbivanja unutar australske hrvatske zajednice i utjecaja na kulturne i ine veze Australije i Hrvatske.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.