Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj više ne treba humanitarna pomoć iseljeništva, već njezino znanje, vještine, lobiranje i ulaganje. Takvu poruku u brojnim susretima s hrvatskom i dijasporom iz Bosne i Hercegovine u Australiji prenio je predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović.
Nakon Canberre i Sydneyja, izaslanstvo predvođeno predsjednikom Čovićem i sastalo se s našim iseljenicima u Melbourneu, sjedištu države Viktorija, gdje je itekako brojno, ali i aktivno iseljeništvo iz BiH i Hrvatske. Melbourne je šestu godinu proglašen najboljim mjestom za život prema globalnom istraživanju ekonomista. Zašto nosi tu laskavu titulu, jasno je na svakom koraku ove metropole u kojoj danas živi više od četiri milijuna ljudi. U njemu je najviše restorana po glavi stanovnika na svijetu, javni prijevoz se smatra savršenim, a sigurnost je na najvišoj razini. Multikulturalnost i tolerancija, koje su, doduše, obilježja i drugih australskih gradova koje smo posjetili, itekako se vide i osjete u Melbourneu.
Za tamošnje Hrvate središte svih okupljanja je Hrvatski kulturni centar pri kojem je i crkva sv. Leopolda Mandića. Veliki broj iseljenika okupio se na nedjeljnoj misi, a i na kasnijem ručku i u druženju s izaslanstvom iz BiH.
Vlč. Josip Vranješ, voditelj Centra, kaže da HKC, osim što je središte svih zbivanja hrvatskog iseljeništva u ovom dijelu Australije, aktivno održava veze s domovinom kroz razne projekte.
Hrvatski katolički centar "Sv. Leopold Bogdan Mandić" Sunshine/Melbourne već tradicionalno organizira humanitarne akcije za pomoć siromašnim studentima u Bosni i Hercegovini za koje se brine zaklada "Za mudrost i plemenitost – pro sapientia et clementia". I kroz djelovanje vrlo cijenjenog folklornog ansambla "Hrvatska zora", koji broji nekoliko stotina članova, nastoji očuvati običaje iz domovine.
No, ovaj put je od Hrvata u Melbourneu tražena druga vrsta pomoći. U obraćanju prisutnima, a bilo ih je više stotina, predsjednik Čović je kazao kako cilj njegovog posjeta nije tražiti pomoć od sunarodnjaka u Australiji. Poručio je da trebaju biti ponosni na Hrvatsku, ali nikako ne odustajati ni od Bosne i Hercegovine i nastojanja da se ona izgradi kao stabilna država jednakopravnih naroda.
Istaknuo je kako upravo Hrvati u BiH predvode europske i euroatlantske procese te izrazio očekivanja da će Bosna i Hercegovina dobiti kandidacijski status već početkom sljedeće godine. Europski put BiH, naglasio je, mora biti prioritet za sve njezine žitelje, kako u domovini, tako i u iseljeništvu. Istaknuo je kako je cilj i ovog posjeta bio da se iseljeništvo umreži i s domovinom odgovori novim izazovima i novim vremenima. To je nemoguće bez stvaranja jakih veza s drugim i trećim naraštajem naših iseljenika u kojima se prepoznaje golemi investicijski, intelektualni, politički i svaki drugi potencijal.
Novčane doznake naših iseljenika odavno premašuju ukupna ulaganja u Bosni i Hercegovini, a sad je prilika da se kroz stvaranje jačih veza i olakšavanje administrativnih i birokratskih procedura u BiH otvori prostor za konkretna ulaganja iseljeništva.
Ove Čovićeve poruke vrlo su pozitivno primljene od hrvatskih iseljenika na susretu u HKC-u, ali i na posebnom sastanku koje je izaslanstvo iz BiH imalo s čelnicima hrvatskih udruga iz države Viktorija, kao i na susretu s izaslanstvom Australsko-bosanskog akademskog foruma.
Povezati akademsku zajednicu
Na tom sastanku posebno se razgovaralo o razmjeni obrazovnih iskustava i poboljšanju suradnje akademskih zajednica Bosne i Hercegovine i Australije, ali i o važnosti europskog puta BiH.
Iris Kučuk, predsjednica Australsko-bosanskohercegovačkog akademskog foruma, informirala je dr. Čovića o djelovanju udruge. Istaknula je kako je Forum multietnička organizacija otvorena za pristup i sudjelovanje u radu svih prominentnih i utjecajnih pojedinaca iz australskog javnog života koji svojim radom i zalaganjem pomažu napredak bh. zajednice u Australiji.
Velik broj članova istaknuti su znanstvenici, prepoznati u svijetu u svojim područjima djelovanja. Neki od njih, poput Vedrana Drakulića, Seada Omerovića, Sanele Osmić, dr. Rijada Kučuka, Hariza Halilovića i dr., podijelili su s Čovićem i svoja razmišljanja o mogućoj suradnji.
Čović je i ovaj put istaknuo iznimnu važnost njihova djelovanja jer su obrazovanje i znanost najbolji predstavnici BiH u svijetu. Zahvalio im je na promoviranju Bosne i Hercegovine te ih pozvao da posjete svoju domovinu kako bi ostvarili tješnju suradnju s našom akademskom zajednicom. Sugovornike za tu temu imali su i u rektoru Sveučilišta u Mostaru dr. Zoranu Tomiću i premijeru Vlade HNŽ-a dr. Nevenku Hercegu koji su također u bh. izaslanstvu.
Jedan od ciljeva Foruma je povezivanje mladih znanstvenika iz BiH s australskim sveučilištima, posebno na doktorskim studijima, zatim promocija BiH u australskim medijima, organizacija izložbi, tribina, povezivanje s drugim udrugama...
Članove Foruma zanimala je perspektiva znanosti i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, euroatlantski put te mogućnosti bržeg otvaranja prema svijetu. Rektor Tomić naglasio je važnost uključivanja znanstvenika u Australiji u istraživačke projekte u BiH te najavio kako će upoznati rektorsku konferenciju Bosne i Hercegovine s nastojanjima, ali i kapacitetima naših znanstvenika u Australiji.
Premijer Herceg istaknuo je važnost integriranja sveučilišta i univerziteta kako unutar sebe tako i prema zajednici, što treba pridonijeti boljoj povezanosti i podizanju standarda.
O iskustvima u procesu akademskog povezivanja i važnosti zajedničkog djelovanja govorio je ugledni profesor na RMIT sveučilištu u Australiji dr. Hariz Halilović.
Članovi Foruma zahvalili su se dr. Čoviću na dolasku u Melbourne i dali mu snažnu potporu u euroatlantskim integracijama. Bio je to svojevrsni nastavak sličnih susreta i razgovora koje je bh. izaslanstvo u Sydneyu imalo s tamošnjim uspješnim iseljenicima iz Bosne i Hercegovine okupljenima u BH biznis klub, čiji je koordinator Mirsad Garibović.
On, kao i drugi predstavnici Kluba, uspješni ljudi podrijetlom iz Bosne i Hercegovine – Amir Šahinović, Sanel Begić, Ilija Perić i Emin Šerifović, pokazuju golemu želju da se još tješnje povežu s domovinom i pomognu pri njezinoj izgradnji.
Vec sam 39 Godina u Njemackoj, nisam ulozio nista u HR. Bio sam 90-95 na humanitarnom polju jako angaziran i mnogo i novca donirao. Zao mi je, retrospektivno, tih uloga. Zao mi je sto mi je otac u HR sagradioo obiteljsku kucu koja je sada prazna. U HR cvatu mito i Korupcija, Uljebljivanje i Nepotizam, Mekka smo kriminalu. Mnogi su pohrlili nakon 95 u Domovinu i gorko pozalili te se vracaju natrag u "Tudinu". HR nikada nece pruziti mogucnost zivota po Europskom standardu. Trgovci, Politicari pa i sam Justicija i Policija su u stvari jedna Mafija. HR je satavni dio Balkana. Tu i pripada kukturno, Na TV egipatske i turske serije. HR tone u orijent. Ne ulagati u HR. Zalosno ali istinito. Zao mi je sto mi je otac bio "Domoljub" koji je tek pred smrt uvidio da nece biti Lustracije i da je njegov trud u Njemackoj bio uzalud. Sanjao je HR a umro gorko razocaran shvativsi da se nista nije promijenilo. Brat mi bijase od prvog dana za HR i na po linijama fronta. Izvrsio je samoubojstvo. HR gorka si i prokleta gruda. Nikad ja tu necu vise zivjeti. Moju kritiku mnogi, sljepci, ne podnose. Zbogom