Pomoć

U domovinu je poslala 880 tegljača u vrijednosti 50 milijuna eura

Foto: Adolf Polegubić
1/10
20.04.2018.
u 09:32

Misija je posebno bila poznata po svom humanitarnom i karitativnom djelovanju. Na tom području radilo se još od Uskrsa 1991. godine, kada su humanitarno i karitativno zajedno djelovale Hrvatske katoličke misije Speyer, Ludwigshafen i Caritas Biskupije Speyer

Hrvatska katolička misija bl. Alojzija Stepinca u Ludwigshafenu na Rajni nalazi se u pastoralnom području Baden-Württemberg II., a djeluje u sklopu Biskupije Speyer. Osnovana je 1967. i danas broji više od četiri tisuće vjernika.

Na područje Ludwigshafena 1958. godine iz Rima je došao vlč. Anton Kosina, svećenik tadašnje Riječko-senjske nadbiskupije. Vlč. Kosina smjestio se na području Kaiserslauterna. Tada je u Njemačkoj bilo samo šest hrvatskih svećenika pa je pastoralno djelovao u više pokrajina. 

Godine 1967. pridošao je prvi veći val hrvatskih radnika u Ludwigshafen i Mannheim. Iz tih se razloga vlč. Kosina preselio u Ludwigshafen, gdje je bio voditelj tamošnje Hrvatske katoličke misije od njezina osnutka 1967. do 1985. godine.

U misiji je od 1970. do 1971. na ispomoći bio svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije vlč. Marijan Bevanda. Od 1971. do 1978. kao dušobrižnik je djelovao vlč. Milivoj Galić, svećenik iste biskupije. Od 1. kolovoza 1985. do 2016. voditelj misije je fra Ljubo Sesar, član Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu. Naslijedio ga je 2016. fra Slavko Antunović, član iste provincije. Kao pastoralni suradnik u misiji je od 1986. do 2015. djelovao Alojzije Vešligaj. Od 2016. kao pastoralna suradnica s pola radnog vremena u misiji radi s. Valerija Šimović, franjevka Družbe sestara Bezgrešnog začeća III. Reda sv. Franje iz Dubrovnika, a drugu polovicu radnog vremena obavlja poslove tajnice u istoj misiji. Od 2017. na ispomoći je trajni đakon Mladen Anton Svoboda.

Vlč. Galić s vlč. Kosinom pastorizirao je i područje Speyera. Hrvatska katolička misija Speyer osnovana je 1978., a od početka do prestanka njezina samostalnog djelovanja 2010. vodio ju je vlč. Galić. Godine 2010. područje Hrvatske katoličke misije Speyer pripaja se Hrvatskoj katoličkoj misiji Ludwigshafen i tako nastaje jedinstvena Hrvatska katolička misija Ludwigshafen koja obuhvaća i Speyer.

Misna slavlja na hrvatskom jeziku služe se u crkvi sv. Hedwige u Ludwigshafenu, u crkvi sv. Norberta u Kaiserslauternu, u crkvi sv. Josipa u Speyeru, u kojoj je od listopada 2009. kip bl. Alojzija Stepinca, i u crkvi Gospina Mira u Homburgu. Djeca i mladi u Ludwigshafenu i Speyeru vjeronaučnom poukom pripremaju se za sakramente prve pričesti i potvrde. Vjeronauk se posebno drži za mlade. U misiji djeluje i pastoralno vijeće. Aktivan je i mješoviti zbor. Tu je i biblijska skupina za mlade, kao i ministrantska skupina. U misiji je aktivna i skupina mladih koji su već primili sakrament potvrde. Djeluje i folklorna skupina. 

Misija organizira hodočašća u Lurd, u Padovu, Asiz i Rim, Svetu Zemlju. Vjernici iz Ludwigshafena jednom godišnje sudjeluju u cjelodnevnom programu u Speyeru koji organizira biskupija Speyer. Dobra je suradnja s okolnim hrvatskim misijama, kao i s mjesnom njemačkom Crkvom, poglavito s onim zajednicama u čijim se crkvama služi misa na hrvatskom jeziku. 

Tijelovo u Ludwigshafenu slavi se s njemačkim i drugim vjernicima. Hrvatski vjernici sudjeluju također s Nijemcima i u raznim drugim slavljima. Duhovna obnova organizira se za Uskrs i Božić. Veća slavlja organiziraju se za blagdan sv. Nikole i Božić, Majčin dan, poklade, blagdan sv. Ante i u drugim prigodama. 

U redovite pastoralne aktivnosti ulaze pripreme za vjenčanja i krštenja. Redovito se održavaju sastanci s roditeljima budućih prvopričesnika i krizmanika. Na području misije djeluje i Hrvatska dopunska nastava. U socijalnoj službi pri Caritasu u Ludwigshafenu djeluje socijalna radnica Margareta Topalović.

Do osnutka samostalne misije Speyer vjernici s toga prostora okupljali su se u Hrvatskoj katoličkoj misiji Ludwigshafen. Sedamdesetih godina od jedinstvene misije Ludwigshafen, koju je vodio vlč. Anton Kosina, nastale su misije u Mannheimu, Karlsruheu, Pforzheimu, Heidelbergu i Mosbachu. Misija Speyer obuhvaćala je grad Speyer te područje od rijeke Rajne francuskom granicom gotovo do Saarbrückena. U pastoralu Hrvatske katoličke misije Speyer sâm je djelovao vlč. Milivoj Galić od njezina osnutka (1978.) do prestanka samostalnog djelovanja (2010.). 

Misija je posebno bila poznata po humanitarnom i karitativnom djelovanju. Na tom području radilo se još od Uskrsa 1991. godine, kada su humanitarno i karitativno zajedno djelovale Hrvatske katoličke misije Speyer, Ludwigshafen i Caritas Biskupije Speyer. Poslije je misija Speyer humanitarno i karitativno djelovala sama s Caritasom Biskupije Speyer.

U početku se pomoć prikupljala u prostorijama misijskog centra. Caritas je misiji dao na raspolaganje i skladište u Ziegenoffenwegu 69 u Speyeru. Misija je prikupljala sve što je bilo potrebno: hranu, odjeću, namještaj, lijekove i novac. Od 1991. u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu s područja biskupije Speyer upućeno je 880 tegljača ili teretnjaka s prikolicom. Prikupljena pomoć iznosila je 50 milijuna eura.

 

Adolf Polegubić, "Dušobrižništvo za Hrvate u Njemačkoj", Hrvatski dušobrižnički ured – Niz "Diaspora croatica" knj. 24, Frankfurt am Main, 2017.

Komentara 8

DO
dopizdilomi
15:17 20.04.2018.

Odmah sam se sjetio devedesetih i humanitarnih pomoći. Sve se moglo kupiti u Price & Cuttersu.

DU
Deleted user
15:36 20.04.2018.

a u praznim tegljacima..vracana su prazna obecanja..salju ih jos i dan danas..

NE
Neutralac
19:54 21.04.2018.

istina je da je od 100% pomoci, 20% nestalo putem, 20% na odredistima podieljeno intersnim grupama (za kasniju prodaju), 20% nepotrebno i nekorisno... No jos uvijek je ostalo 40% koje je jako dobro doslo i naslo primjenu kojima je bilo primjenu kojima je bilo i potrebno i namijenjeno....Nazalost ili to ili nista.... zato hvala svima koji su slali..... a vecina lijekova vrijedi jos i par godina nakon isteka roka... u to vrijeme se nije pitalo..... sve pozitivno...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije