Josip Stadler bio je prvi vrhbosanski nadbiskup. Imenovan je 1881., nakon što je Austro-Ugarska preuzela vlast u Bosni i Hercegovini od Turske, za čije su okupacije među narodom djelovali uglavnom franjevci. Tada je obnovljena redovna crkvena hijerarhija, što je značilo ne samo jačanje uloge Crkve već i unapređenje društvenog, prosvjetnog i kulturnog života. 

Križevci, 1589. – Košice, Slovačka, 1619.

Zapisao da je Hrvat. Mučki je ubijen, a Papa ga je proglasio svetim

Boka Kotorska, 1438. – Venecija, 1508.

Skromni redovnik iz Boke kotorske

Stadler je, nakon studija teologije i filozofije u Rimu, bio nadstojnik u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu te od 1874. i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Došavši u Sarajevo, započeo je s gradnjom katedrale, osnivanjem niza župa, otvaranjem škola i prosvjećivanjem nepismenog naroda. Već 1882. u Travniku je osnovao Dječačko sjemenište i gimnaziju, gdje su stasali mnogi hrvatski intelektualci, a među njima i mladi svetac – Petar Barbarić. Godinu dana poslije utemeljio je Bogoslovno sjemenište u Sarajevu, otvorio tiskaru i pokrenuo izdavaštvo, uključujući i politički list Hrvatski dnevnik. 

Trogir, 1260. – Lucera, 1323.

Hrvatski biskup podijelio siromasima veći dio crkvenih prihoda. Ali prije 700 godina

Osnivao je sirotišta i brinuo za nezbrinutu djecu te je otvarao staračke domove. Pokrenuo je mnoge kulturne i prosvjetne institucije u BiH. Utemeljio je Družbu služavki maloga Isusa. A kao znanstvenik objavio je filozofski sustav u šest knjiga i preveo Novi zavjet na hrvatski jezik. Intenzivno je radio na jedinstvu katolika i pravoslavaca, pa ga je papa Lav XIII. čak imenovao apostolskim povjerenikom za sjedinjenje Pravoslavne i Katoličke Crkve. 

Šibenik, 1340. – Jeruzalem, 1391.

Hrvatske crkve njemu u čast iseljenici podigoše diljem svijeta

U vrijeme njegova stolovanja u Sarajevu, papa Lav XIII. 1901. proglasio je Papinski zavod svetog Jeronima "hrvatskim". Međutim, zbog velikih pritisaka tadašnje austrougarske politike, morao je povući odluku i vratiti pridjev "ilirski". Stadler zbog toga prosvjeduje u Vatikanu i bori se za hrvatsko ime, no kada ne uspijeva parirati Beču, prima kritike, ponižen se povlači i ispričava papi. Umro je na glasu svetosti...

Hrvatski velikani, Večernji list, Zagreb, 2014.

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’