Naslovnica Priče

Hrvatski biskup podijelio siromasima veći dio crkvenih prihoda. Ali prije 700 godina

Papa ga je imenovao biskupom Lucere, malog grada u južnoj Italiji, gdje je nakon godinu dana i preminuo. Tijelo mu je sačuvano u tamošnjoj katedrali, a dio moći premješten je u njegovu kapelu u zagrebačkoj katedrali
13. lipnja 2018. u 09:25 1 komentara 439 prikaza
Manduševac
Foto: Petar Glebov/PIXSELL

Blaženi Augustin Kažotić bio je prvi hrvatski blaženik, dominikanac i biskup Zagreba i Lucere u Italiji. Nakon djetinjstva u Trogiru, u Red sv. Dominika stupio je u Splitu. Studij je završio na pariškoj Sorboni, gdje je slušao i Tomu Akvinskoga. Propovijedao je po Italiji, Dalmaciji i Bosni. 

Krešimir Ćosić Zagreb, 1948. – Baltimore, SAD, 1995. Sa zaraznim osmijehom preko košarke i znoja do američkog sna. Dame i gospodo, Krešimir Ćosić

Godine 1304. papa ga je imenovao zagrebačkim biskupom. Naslijedivši biskupa Mihaela na toj stolici, zatekao je rat Gradeca i Kaptola, sukobe i pljačke, nepovjerenje i napetost. Tako je bio prisiljen preuzeti i dio političkih aktivnosti. 

Kao zagrebački biskup odlikovao se služenjem puku, ali je bio i vrstan teološki pisac i propovjednik. Svećenike je poticao na pastoralni rad i duhovni život. Reformirao je liturgiju i uveo izvorni "zagrebački obred". 

Utemeljio je katedralne škole, a u katedralu je uveo zajedničko moljenje časoslova. Osim što se brinuo o napretku, higijeni naroda i zdravstvu, posebno su mu na srcu bili siromasi, kojima je od svojih biskupskih prihoda redovito dijelio veći dio. 

Papa ga je ubrzo imenovao biskupom Lucere, malog grada u južnoj Italiji, gdje je nakon godinu dana i preminuo. Tijelo mu je sačuvano u tamošnjoj katedrali, a dio moći premješten je u njegovu kapelu u zagrebačkoj katedrali. 

Blaženim ga je 1702. proglasio papa Klement XI, a vodi se postupak i za njegovo proglašenje svetim. Povjesničar i kanonik Baltazar Krčelić 1312. piše da je u doba gradnje katedrale bila velika suša i da je po zagovoru svetog biskupa na današnjem Trgu bana Josipa Jelačića izbio izvor vode – Manduševac.

 

Hrvatski velikani, Večernji list, Zagreb, 2014.

Mia Čorak Slavenska Slavonski Brod, 1916. – Westwood, SAD, 2002. Dok je živjela uspješno i glamurozno u SAD-u, domovina ju je silno htjela zaboraviti Zinka Kunc-Milanov Zagreb, 1906. – New York, 1989. Slavljena je kao najljepši glas na svijetu. Ovo je Hrvatica koja je zadužila SAD Josip Štolcer Slavenski Čakovec, 1896. – Beograd, 1955. Skladatelj nadahnut međimurskom tradicijom i Balkanom
  • Avatar __MAX__
    __MAX__:

    Prijatno me iznenadili ovom vjescu i otvorim clanak kad ono "prije 700 godina". Ovo bi dobro sluzilo kao prvo aprilska sala.