Arhivistica dr. sc. Darija Hofgräff održala je u Hrvatskom državnom arhivu krajem listopada poticajno predavanje s temom "Tradicija, potreba ili pomodarstvo: Hrvati u svjetlu politike prema iseljeništvu u prvoj polovici 20. stoljeća."
Izdvojila je niz ljudskih sudbina iz ranog migracijskoga vala naših težaka u Novi svijet, fokusirajući se na prve socijalne mehanizme koje je pokretala država na prostoru povijesnih hrvatskih zemalja u oblikovanju socijalnih programa vezanih uz zaštitu iseljenika i povratnika prije sto godina, i to u prvoj polovici 20. stoljeća. Uvidom u bogatu arhivsku građu osvrnula se na rad pojedinih institucija te njihovih čelnih osoba, ali i istaknutih pojedinaca koji su se nosili s onodobnim migrantskim izazovima.
Među njima se izdvaja Fedor Aranicki – šef Iseljeničkog komesarijata u Zagrebu, zaslužan za rješavanje zakonodavnih pitanja o zaštiti iseljenika od izrabljivanja i osiguranja boljih uvjeta života i rada.
Sukladno kretanjima migracija s tisućama i tisućama ljudi Iseljenički komesarijat je prilagođavao svoj ustroj i način rada. Aranicki je autor nacrta iseljeničkog zakona 1929./1930. te jedan od osnivača Iseljeničkog muzeja u Zagrebu. Nadalje, podsjetila je na aktivnosti savjetnika Iseljeničkoga komesarijata u Zagrebu Artura Benka Grada, koji je autor svih važnijih analiza i nacrta zakonskih propisa donesenih u tome razdoblju.
Među ključnim figurama je i Milan Marjanović, predsjednik Saveza organizacija iseljenika (SORIS), koji je osnovan 1928. u Zagrebu. SORIS se, osim pomoći iseljenicima, angažirao i u pomoći povratnicima te je njegovom inicijativom 1934. osnovan Dom za iznemogle i ostarjele iseljenike u Jelsi na Hvaru, a na poticaj bana Josipa Šilovića osnovano je 1931. u Korčuli sirotište "Šilovićev dom" koje je bilo namijenjeno djeci stradalih pomoraca i iseljenika.
Predavačica je izdvojila i publicista Milostislava Bartulicu koji je bio aktivan u iseljeničkim organizacijama te se istaknuo i novinarskim te političkim radom. Bartulica je bio aktivan i u SORIS-u kao tajnik i urednik Novog iseljenika. Zapamćen je i kao upravitelj Iseljeničkog muzeja u Zagrebu i ogranka u Splitu, u razdoblju od 1933. do 1941. Iskustva iz prošlosti mogu i danas poslužiti u kreiranju kvalitetnije politike prema iseljeništvu i povratništvu, zaključila je dr. sc. Darija Hofgräff.
Publika je tijekom predavanja imala priliku vidjeti i izvorne dokumente, putovnice i inu građu koja je bila u fokusu predavačice Hofgräff, poput ovog dopisa Organizacije iseljenika u Splitu upućenog Iseljeničkom komesarijatu u Zagrebu, 29. studenoga 1928. čiji ulomak donosimo:
"Žalosno je što ljudi iseljavaju iz zemlje koja je svojim geografskim položajem i prirodnim bogatstvima daleko ispred onih država u koje se naši ljudi iseljavaju. Stoga treba na iseljeničkom polju raditi, kako bi iseljeništvo dok ga bude, bilo čim korisnije za sebe i državu. Mi to možemo postići samo ako stvorimo i podesimo zakone i uredbe, i ako za vršioce dužnosti postavimo savjesne i poslu vješte ljude. Domovina valjda nije zato slobodna i nezavisna da je nekolicina eksploatira, a gladan narod da joj slavu pjeva. Sloboda i nezavisnost vrijede samo onda kada širokim narodnim slojevima daju i omogućuju bolji život. Najveća slava države i domovine treba da bude u njezinoj brizi za dobro naroda kako kod kuće tako i u svijetu." (HR-HDA-1071. Iseljenički komesarijat. Dopis Organizacije iseljenika u Splitu Iseljeničkom komesarijatu u Zagrebu, 29. studenoga 1928., kut. 548.).
