Biografsku knjigu "Malenošću do nebeskih visina" o znamenitom fra Augustinu Augustinoviću (Gornja Skakava, Brčko, 20. ožujka 1917. – Carrizal, Venezuela, 24. srpnja 1998.) napisao je Anto Pranjkić otrgnuvši zaboravu zaslužnog posavskog misionara s višedesetljetnom venezuelskom adresom.
Djelo je prošle godine objelodanila Udruga građana ESSEGG iz Županje tijekom stote obljetnice misionareva rođenja svjetovnog imena Anto Augustinović, a Matica donosi prikaz ove biografske studije prigodom njegove 20. obljetnice smrti.
Augustin Augustinović rodio se 1917. u Gornjoj Skakavi (Brčko), a afirmirao se u Južnoj Americi kao doktor teologije i analitičar biblike, dokazavši se ponajprije kao jedan od najcjenjenijih bosanskih misionara u hispanističkom svijetu.
Iz Venezuele su u Augustinovićev zavičaj pristizale divne vijesti da je tamošnja javnost odmah nakon smrti zatražila uzdizanje fra Augustina na Oltar svetosti. Iz misionarevog životopisa, koji Pranjkić pomno obrađuje na temelju izvora prve vrste, doznajemo da se još kao dječak obrazovao u Franjevačkom sjemeništu u Visokom, gdje je završio i gimnaziju. Razdoblje novicijata proveo je u samostanu Gorici pokraj Livna. U Zagrebu je započeo studij na Filozofsko teološkome fakultetu, a diplomirao na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu 1942. godine. Za svećenika se zaređuje u Bosni i Hercegovini 9. studenoga 1941.
Studij u Rimu
Budući da su mjesni crkveni oci u mladome svećeniku prepoznali darovitost u području humanistike, šalju ga 1942. u Rim na studij drevnog teološkog i kulturno-povijesnoga biblijskog svijeta. Marljivim studiranjem i istraživanjem Augustinović već 1945. godine postiže doktorat iz teologije da bi godinu dana poslije potvrdio akademsku izvrsnost u području biblike.
U drugoj polovici četrdesetih predaje u Jeruzalemu kao profesor biblike na Franjevačkome biblijskom institutu. Društvene i političke promjene komunističke provenijencije u ondašnjoj Bosni i Hercegovini, bez konfesionalnih sloboda, nisu mu dopuštale povratak u domovinu pa se ugledni bibličar Augustinović 1947. godine opredjeljuje za misionarstvo, i to u Južnoj Americi.
Djelujući u najsjevernijoj državi južnoameričkog kontinenta, u Venezueli, gotovo pola stoljeća, točnije punih 46 godina, fra Augustin ostavio je osobit trag u tri tamošnja mjesta – iščitava se u Pranjkićevoj petodijelnoj knjižici. Prve tri godine vodi župu u malenoj Capayi. Sredinom pedesetih, tj. 1955., biskup ga šalje u gradić Caucagu, gdje je širio radosnu vijest punih 14 godina utemeljivši ondje i župnu školu za opismenjavanje vjernika. To je vrlo plodno razdoblje za fra Augustina, kolokvijalno rečeno od Isusovih do Platonovih godina, kada se pokazuje njegova karizmatičnost u prihvatu drugoga putem Kratkih kršćanskih tečajeva, globalno nazvanih "Coursillos".
U Carrizalu
Osjetivši da je fra Augustin vrlo posvećen svome svećeničkom zvanju u 52. godini njegova života (1969.), crkveni oci premještaju ga u Carrizal, grad blizu Caracasa. Sljedeća tri desetljeća svoga zreloga doba fra Augustin, djelujući u Carrizalu, dokazao se kao požrtvovan župnik, odgojitelj te osobito kao izvrstan misionar, znanstvenik i odličan pisac kršćanskog nadahnuća.
Na španjolskome jeziku napisao je 20-ak teoloških djela, među kojima se velikom čitanošću i brojem prijevoda na svjetske jezike izdvaja Historia de Jesus/Povijest Isusova, tiskana u dva dijela početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća. Iščitavajući Augustinovićev teološki i književni opus kritika hvali stil i narativni dar svećenika s obronaka bosanske Majevice koji je svoje srce posvetio velikoj zemlji smještenoj uz Karipsko more – Venezueli i njezinu dragome narodu.
Iz literarne ostavštine čitateljstvo najčešće poseže, navodi Pranjkić, za dvjema proznim zbirkama prevedenima i na hrvatski jezik kao što su Priče iz doline i Od obale do obale, koje je sabrao i priredio u nakladi sarajevskoga izdavača Svjetlo riječi velikan hrvatske latinistike, skromni franjevac i kolekcionar Stjepan Pavić, pomno iščitavši subratove zapise od 1937. do 1944.
U Pričama iz doline fra Augustin progovara o idiličnome ruralnom okružju, ali i izazovima s kojima se ondašnji pojedinac susretao u gradskim sredinama.
Druga zbirka pripovijetki Od obale do obale posvećena je nostalgiji koju pojedinac proživljava iselivši se iz vlastite rodne sredine, suočivši se s nedaćama, ali i ljepotama novih susreta s drugim i drukčijima.
Dr. sc. Augustin Augustinović umro je okružen neizmjernom ljubavlju svojih župljana i ljudi dobre volje u Carrizalu 24. srpnja 1998. Nakon njegove smrti ljudi u Venezueli počeli su utjecati za pomoć u životnim nevoljama po zagovoru fra Augustina Augustinovića.
