Naslovnica Priče

'Otišao sam u svijet nakratko i od mladića postao sijed starac'

Plan puta bio je obići mnoge gradove po cijeloj zemlji, posjetiti rodbinu... Kraće vrijeme zadržali su se u Zagrebu gdje nam je Antun otkrio kako je sve te godine, daleko od rodnog kraja, uspio zadržati znanje materinskog jezika
31. kolovoza 2018. u 09:14 0 komentara 1579 prikaza
Foto: Matica

Antun Srok iz američkog Milwaukeeja, unatoč svojih 85 ljeta, 1979. godine odlučio je četvrti put posjetiti domovinu. Kako je rekao, želio je da mu sinovi i snahe upoznaju stari kraj, stoga je doputovao s njima. 

Mary Curac Vremeplov Hrvatica otišla u svijet prepuna nade, a vratila se kao onemoćala starica

Plan puta bio je obići mnoge gradove po cijeloj zemlji, posjetiti rodbinu. Kraće vrijeme zadržali su se u Zagrebu, gdje nam je Antun otkrio kako je sve te godine, daleko od rodnog kraja, uspio sačuvati materinski jezik.

Martin Bošković Martin Bošković Nakon 65 godina ponovno u rodnom zavičaju: Duhan je bio i naša sreća i naše prokletstvo

"Otišao sam u svijet kad mi je bilo 18 godina. Mislio sam da ću zaraditi nešto novca, uštedjeti, pa se vratiti. Ali, prošlo je punih 66 godina. Eto, od mladića postadoh i sijed starac, daleko od rodne grude. Kao seljačko dijete, iz okolice Karlovca, kada sam stigao u Ameriku, istini za volju, nisam ni poznavao dobro svoj materinski jezik, a mogao bih reći da sam ga tek u Americi naučio", otkrio je naš sugovornik, dodavši kako je uvijek bio član naprednih iseljeničkih društava, a posebno ga je u mladosti zanimalo nastupati u dramskim skupinama.

Vremeplov Bratski zagrljaj nakon 53 godine

"Tako sam glumeći i čitajući djela naših pisaca, koje smo ponajviše i igrali, naučio pravilno govoriti svoj materinji jezik. Režiser nam je, sjećam se, bio strog, pa je bdio nad svakom našom riječju kako je izgovaramo. Ostala mi je tako navika da cijelog života čitam na našem jeziku, pa evo i danas, s 85 godina. Mislim da bi i naši mlađi iseljenici, ovi naraštaji koji su poslije rata otišli u svijet, trebali pripaziti na očuvanje svog materinskog jezika. Ako je nama u tome koristio rad u kulturnim društvima, u dramskim skupinama, te čitanje naših knjiga i novina, moglo bi to i za njih vrijediti", zaključio je Antun Srok 1979. godine. 


M.G., 1979.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.