Moja Hrvatska
Naslovnica Priče

Odakle Metlika na grbu Hrvatske bratske zajednice u Americi?

Bliskost pojedinih područja Slovenije i Hrvatske u Hrvatskoj je potvrđivala samo hrvatska etnologija i folkloristika, uključujući tradicijsku kulturu stanovništva Bele Krajine zbog obilja srodnih elemenata
17. rujna 2018. u 09:38 0 komentara 1692 prikaza
Foto: Matica
Pogledajte galeriju 1/2

U središtu Hrvatske bratske zajednice, najveće organizacije američkih Hrvata, na Delaney Driveu u Pittsburghu nalazi se veliki vitraž, pregrada od obojenoga stakla na kojoj je prikazan grb Hrvatske bratske zajednice okružen grbovima mjesta iz kojih članstvo Zajednice vuče svoje podrijetlo. Tu su tako amblemi Ogulina, Komiže, Bakra, Karlovca itd. Izbor grbova je manje-više očekivan, no neupućenoga promatrača mogu i zbuniti. 

Druga sjednica Hrvati u Sloveniji sve bliže statusu nacionalne manjine

Primjerice, što tu radi grb jednoga mjesta iz Slovenije, točnije Metlike? Hrvati u Metlici? Dobrom poznavatelju hrvatske povijesti to nije osobito iznenađenje, no ipak je riječ o temi koja je slabo obrađena u znanstvenoj literaturi. Kada jedan od vođa velike Seljačke bune 1573. Ilija Gregorič na sudskom procesu, koji se vodio protiv njega zbog sudjelovanja u buni, za sebe tvrdi kako se rodio u Metlici u Hrvatskoj, što to zapravo znači? 

Odgovor na to nastoji dati slovenski povjesničar Boris Golec svojom knjigom "Nedovršena kroatizacija dijelova istočne Slovenije između 16. i 19. stoljeća" (Nedokonačana kroatizacija delov vzhodne Slovenije med 16. in 19. stoletjem). Knjiga je izašla na slovenskome 2012. Hrvatski prijevod Golecove knjige ovog djela (2018.) učinila je dostupnom izdavačka kuća Meridijani iz Koprivnice. 

Stoljetna hrvatska prisutnost

Boris Golec ugledni je slovenski povjesničar koji se ponajprije bavi poviješću gradova i trgovišta u slovenskim zemljama, pitanjima kulturne povijesti, kao i izdavanjem arhivskih izvora. Svoju knjigu o "kroatizaciji" dijelova Slovenije podijelio je prema područjima gdje se hrvatsko ime kao oznaka identiteta i jezika pojavljuje od 16. do početka 19. stoljeća. Tako se posebno bavi "hrvatstvom" Bele Krajine, Kostela, Prekomurja i Prlekije (juga Štajerske). 

Golec pojavu hrvatskoga imena u navedenim područjima veže uz pomicanje hrvatskoga imena od juga prema sjeveru što je, pak, povezano s turskim prodorima i s njima povezanim kretanjem stanovništva. Ta je pojava u povijesnoj znanosti dobro proučena kada je riječ o današnjoj sjevernoj Hrvatskoj (nekadašnjoj sjeverozapadnoj Slavoniji), no da je ona imala svoj odraz i na području današnje Slovenije, malo je poznato. 

Slovenija Osnovano Povjerenstvo Brojni izazovi za Hrvate u Sloveniji

Pojavu hrvatskoga identiteta na dijelovima današnjega slovenskog područja autor veže uz naseljavanje stanovništva iz područja srednjovjekovne Hrvatske, hrvatske plemiće i velikaše koji su posjedovali velika vlastelinstva na području današnje Slovenije, utjecaj hrvatske kulture, hrvatskih obrazovnih institucija, a posebno ustanova Katoličke crkve s teritorija današnje Hrvatske (Zagrebačke biskupije). Na tim osnovama u razdoblju do 16. do 19. stoljeća postojao je razvijeni hrvatski identitet koji je prihvaćala kako društvena elita tako i široki slojevi stanovništva na dijelovima današnje Slovenije. 

Bela Krajina

Posebno je zanimljiv slučaj Bele Krajine tj. "kranjske Hrvatske", kako je nazvana u dijelu dokumenata iz razdoblja ranoga novog vijeka. U 17. stoljeću njezin je hrvatski karakter suvremenicima bio nedvojben. Tu postoje uredi koji izdaju dokumente na hrvatskom jeziku, crkve s glagoljskim natpisima, a feudalni su gospodari hrvatskog podrijetla (Frankopani, Lenkovići itd.). 
Hrvatski identitet u dijelovima Slovenije nije jednostavan. Ne pojavljuje se posvuda u isto vrijeme niti poprima jednake oblike. Razlozi zašto je netko na ovaj ili onaj način "Hrvat" vrlo su različiti. Knjiga tako daje uvid u mehanizme koji omogućavaju oblikovanje identiteta neke skupine. Problem se pojavljuje kada autor pokušava objasniti zašto je hrvatski identitet u dijelovima Slovenije nestao. 

Sam Golec ističe kako je hrvatski identitet nekih područja u Sloveniji u 17. stoljeću bio jače izražen nego što je to bio slučaj u pojedinim dijelovima današnje Hrvatske. Pa zašto ga onda više nema? Golec to povezuje s jačanjem centralizirane, apsolutističke države u austrijskome dijelu Habsburške monarhije koja kroji identitet prema svojim mjerilima i stvaranjem kulturnih i obrazovnih institucija na samome slovenskom području koje zatim istiskuju utjecaj onih iz Hrvatske. To je objašnjenje prilično "tanko", čega je i autor djelomično svjestan, pa "nestanak" Hrvata u Sloveniji traži nova, detaljnija istraživanja. 

Beč Težak položaj Hrvata u Sloveniji: Smatram da u bližoj budućnosti nemamo šanse postati manjina

Izazovi kulturnih dodira 

Knjiga "Nedovršena kroatizacija dijelova istočne Slovenije između 16. i 19. stoljeća" bitna je za sve one koji se bave hrvatsko-slovenskim odnosima, ali i problemom oblikovanja identiteta općenito. "Nastanak" i "nestanak" jedne hrvatske skupine poučan je za sve manjinske grupe u Hrvatskoj i okolnim zemljama. 

Konačno, Golecova knjiga upućuje na bjelodanu činjenicu kako je hrvatski identitet, u ovom ili onom obliku, stoljećima prisutan na području Slovenije i ne može se svesti na doseljenike koji su se tu našli zbog potreba slovenske "šrafciger industrije" u doba socijalističke Jugoslavije. 

Tragovi hrvatskoga identiteta, u područjima kojima se bavi Golec, mogli su se naći do polovice 20. stoljeća i tamošnje stanovništvo osjeća se na neki način posebnim i vezanim uz stanovnike Hrvatske sve do danas. Golecova knjiga je i poziv hrvatskim stručnjacima da se pozabave pojavom "slovenske Hrvatske". 

Slovenija Ljubljana Kada će Hrvati u Sloveniji dobiti status nacionalne manjine?

Bliskost pojedinih područja Slovenije i Hrvatske u Hrvatskoj je potvrđivala samo hrvatska etnologija i folkloristika, uključujući tradicijsku kulturu stanovništva Bele Krajine, zbog obilja srodnih elemenata. Isticanjem "hrvatstva" u dijelovima Slovenije Golec u okolnostima nesređenih pograničnih odnosa između Hrvatske i Slovenije iskazuje i dozu stručne hrabrosti. Isto tako pokazuje kako su povijesti Hrvata i Slovenaca isprepletene različitim i iznenađujućim vezama koje nitko neće moći do kraja rasplesti. Sve bi to odgovorni činitelji koji se bave hrvatsko-slovenskim odnosima morali imati na umu. 


Marin Knezović   

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.