Hrvatska katolička zajednica Bremen djeluje u Sjevernom pastoralnom području u sklopu Biskupije Osnabrück. Grad Bremen leži na rijeci Weser i ima svoj parlament i vladu kojemu pripada i Bremerhaven. Riječ je o drugoj po veličini luci u Njemačkoj koja obuhvaća ta dva grada.
Godine 1972. ovdje je službeno osnovana Hrvatska katolička misija Bremen koja se prostirala na Bremen i okolna mjesta. Prije osnutka misije pastoralno su na tom području skrbili svećenici iz Hrvatske katoličke misije Hamburg, među kojima je bio i dominikanac o. Krešimir-Mate Vukoja (1969. – 1972.), koji je ujedno obavljao i službu socijalnog radnika.
Misiju su dosad vodili svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije vlč. Josip Beljan (1972. – 1975.), zatim svećenici Sarajevske nadbiskupije vlč. Vinko Radić (1975. – 1989.), vlč. Jure Zirdum (1989. – 1991.), vlč. Ivo Zlatunić (1991. – 1991.) i vlč. Ivan Čalušić (1991. – 2011.).
Misija je 1979. dobila nove prostorije i to u središtu grada Bremena. Nalazile su se u blizini crkve sv. Ivana u kojoj su se služile mise nedjeljom i zapovjednim blagdanom. Mise su se još služile na području misije: u Bremerhavenu, Bremen-Walleu, Cloppenburgu, u Cuxhavenu, Schneverdingenu, Wilhelmshavenu, Nordhornu, Oldenburgu i Hermansburgu.
Hrvatska katolička misija Bremen nakon smrti vlč. Čalušića 2011. službeno je ukinuta, ali pastoralnu skrb Hrvatima u tom mjestu i okolici od 2012. do 2016. pružao je svećenik Zadarske nadbiskupije vlč. Stanko Grubić koji je bio službeno zauzet i u pastoralu njemačkih župnih zajednica u Bremenu.
Nakon toga od 2016. misu za Hrvate u Bremenu slavi svećenik Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Miroslav Jonjić koji djeluje u Hrvatskoj katoličkoj misiji Münser i na njemačkoj župi sv. Amandusa u Dattelnu. Misa se slavi dvaput mjesečno, prve i treće nedjelje, za Božić i Uskrs, a po potrebi i češće.
Na hrvatskom jeziku slavi se u crkvi sv. Elisabete u Bremenu koja je pripojena župi sv. Ivana, a to je ujedno i najveća župa u ovom velikom gradu.
Od siječnja 2019. mise će se služiti u crkvi sv. Godeharda, zbog preuređenja crkve sv. Elizabete. U planu je da zajednica dobije svog vlastitog svećenika. Na sv. misi je oko 200 vjernika, a u Bremenu i okolici ih je više od tisuću. U posljednje vrijeme na područje zajednice u potrazi za poslom pristiže i novi broj Hrvata.
Uz gašenje hrvatske misije, ugašene su i druge zajednice katolika drugih materinskih jezika – talijanska, portugalska, španjolska i francuska. Gašenjem misije pastoralni rad s hrvatskim vjernicima u Bremenu je prilično smanjen.
Posjet bolesnicima iznimno je važan našim ljudima, pa se tome pridaje velika važnost među hrvatskim vjernicima u Bremenu.
Gašenjem misije svećenik nema mogućnosti držati vjeronauk hrvatskoj djeci i pripremati ih za sakramente prve pričesti i potvrde. Ona se za sakramente pripremaju u mjesnim njemačkim župama. Krštenja i vjenčanja sve je manje, a broj smrtnih slučajeva sve više. Pokapaju se uglavnom u domovini. Većina Hrvata ponosna je na svoj identitet i povijest, ali tu na sjeveru Njemačke asimilacija je prilično jaka.
Adolf Polegubić, "Dušobrižništvo za Hrvate u Njemačkoj", Hrvatski dušobrižnički ured – Niz "Diaspora croatica" knj. 24, Frankfurt am Main, 2017.
