Moja Hrvatska
Naslovnica Priče

Veliki zaštitnik i preporoditelj hrvatske Istre

Zbog svojih hrvatskih i slavenskih osjećaja, Dobrila je trajno bio izvrgnut napadima talijanskih liberala
31. siječnja 2018. u 09:10 0 komentara 517 prikaza
Pula
Foto: Duško Marušić/PIXSELL

Juraj Dobrila bio je istarski biskup, prosvjetitelj i dobročinitelj. Iako je odrastao u siromašnoj obitelji na selu, zahvaljujući inteligenciji i marljivosti pohađao je gimnaziju u Goriziji i Karlovcu. Teologiju je studirao u bečkom Augustineumu, gdje je bio kolega i prijatelj J. J. Strossmayera. U Beču je i doktorirao 1842. 

Janko Drašković Zagreb, 1770. – Radgona, Štajerska, 1856. Upoznajte autora najcjelovitijeg i najzrelijeg hrvatskog političkog programa

Nakon toga u Trstu je radio kao kapelan, profesor, župnik i kanonik. Od 1857. bio je porečko-pulski, a od 1875. tršćansko-koparski biskup. Bio je veliki branitelj hrvatskih i slovenskih interesa u Istri. Borio se za ravnopravnost hrvatskog jezika s talijanskim te je osnivao škole i dijelio stipendije za učenike.

Širio je u puku hrvatsku knjigu i jačao narodnu svijest. Tiskao je molitvenik Oče, budi volja tvoja, koji je bio iznimno važan za pučku prosvjetu te zbirku poučnih priča i poslovica Različno cvijeće

Pokrenuo je hrvatske novine u Istri – Naša sloga 1870. Zauzimao se za podizanje narodne inteligencije, gospodarsku prosvijećenost i mudro gospodarenje, kako bi se istarski seljak oslobodio zavisnosti od talijanskih trgovaca i lihvara.  

Kao istarski biskup, bio je član Pokrajinskog sabora u Poreču, a od 1861. do 1867. i njegov zastupnik u Carskom vijeću u Beču. U istarskom Saboru 1863. podupirao je prijedlog da se zapisnici i odluke Sabora ne objavljuju samo na talijanskom već i na slavenskom jeziku, apelirajući na talijansku većinu da ne uskraćuje prava Hrvatima i Slovencima, jer će oni – kada se narodno osvijeste – odgovoriti na njihove nepravde na način koji se neće svidjeti istarskim Talijanima. 

Zbog svojih hrvatskih i slavenskih osjećaja, Dobrila je trajno bio izvrgnut napadima talijanskih liberala. Na Vatikanskom koncilu 1870. isticao se kao Strossmayerov pristaša, a ostala je u rukopisu nedovršena njegova Povijest o posljednjem općem crkvenom saboru vatikanskom. 

Cijeli svoj imetak ostavio je u dobrotvorne svrhe. Njegov lik se nalazi na novčanici od deset kuna, a sveučilište u Puli nosi njegovo ime.    

 

Hrvatski velikani, Večernji list, Zagreb, 2014.

Pavao Ritter Vitezović Senj, 1652. – Beč, 1713. Od preteče Hrvatskog narodnog preporoda do života na rubu siromaštva Graz Bosiljevo, 1625. – Graz, 1673. Neokrunjena hrvatska kraljica s perom u ruci Biblija Pag, 1575. – Rim, 1650. Autor prve hrvatske gramatike i prevoditelj Biblije
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.