Naslovnica Priče

Neokrunjena hrvatska kraljica s perom u ruci

U Veneciji je 1661. tiskala molitvenik Putni tovaruš koji se smatra velikim književnim ostvarenjem hrvatskog baroka
10. siječnja 2018. u 09:10 0 komentara 1058 prikaza
Graz
Foto: Thinkstock

Ana Katarina Zrinski bila je hrvatska grofica, književnica i prosvjetiteljica iz slavne obitelji Frankopana, supruga bana Petra Zrinskog. Aktivno je sudjelovala u političkim događanjima toga vremena, osobito u otporu bečkom apsolutizmu i centrizmu te u borbi protiv Turaka. 

Biblija Pag, 1575. – Rim, 1650. Autor prve hrvatske gramatike i prevoditelj Biblije

Neki povjesničari smatraju kako je baš ona bila začetnik i pokretač Zrinsko-frankopanske urote, tijekom koje je obavljala povjerljive diplomatske misije. 

U književnosti i umjetnosti poznata je kao stvaratelj i mecena. Po nekima je prva banica s perom u ruci. U Veneciji je 1661. tiskala molitvenik Putni tovaruš koji se smatra velikim književnim ostvarenjem hrvatskog baroka. 

Ana Katarina Zrinski | Autor : Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL Foto: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL

Nakon što su joj suprug Petar Zrinski i brat Fran Krsto Frankopan prijevarom namamljeni u Beč i pogubljeni, bila je izložena snažnoj torturi. Oduzeti su joj posjedi, pokradeno bogatstvo i imovina, a ona je po carskom nalogu iz Čakovca odvedena u samostan dominikanki u Graz te razdvojena od djece. Zbog bolesti, psihičke torture, siromaštva i brige, umrla je u Grazu tri godine nakon supruga. 

Isticala se naobrazbom, vjerom, domoljubljem, diplomatskim umijećem, organizacijom i vođenjem raznih nacionalnih projekata te uzornim obiteljskim životom. 

Sa suprugom Petrom imala je četvero djece. Njezini suvremenici smatrali su je neokrunjenom kraljicom. Katarinin rodoljubni život i tragičan završetak učinio je poznatima široj javnosti Eugen Kumičić svojim romanom Urota Zrinsko-Frankopanska.  

 

Hrvatski velikani, Večernji list, Zagreb, 2014.

Glagoljica Buzet, 1521. – Željezno, Austrija, poslije 1568. Prvi prevoditelj Novog zavjeta, tiskanog na glagoljici Vladko Maček Jastrebarsko, 1879. – Washington, 1964. Riješio hrvatsko pitanje u prvoj Jugoslaviji te odbio naciste i fašiste Svetozar Borojević von Bojna Umetići kod Kostajnice, 1856. – Klagenfurt, 1920. Upoznajte jedinog hrvatskog feldmaršala u vojsci Austro-Ugarske
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.