"Mnogi od nas često razmišljaju o tome da se jednog dana vrate", kaže Adnan Berberović, Hercegovac koji 25 godina živi u Švedskoj, piše Deutsche Welle.
"Većina ljudi taj dan dočeka tek kada ode u mirovinu. Ali, je li zaista vrijedno čekati da ostarite kako biste ostvarili svoj san?" pita se on.
Berberović je jedan od onih koji ne žele čekati i kao suvlasnik firme SEEBA, koja se bavi poslovnim konzaltingom u Stockholmu, otvorio je nedavno podružnicu u Sarajevu. Nije se vratio u BiH, ali ne znači da u budućnosti neće. Ali otvaranje firme na bh. tržištu motiviralo je njegove dvije suradnice da se presele u Sarajevo i da odande vode poslove: "Riječ je o dvije sestre koje su bosanskog podrijetla, a rođene su u Švedskoj", ponosno govori Berberović.
Doznake iz dijaspore važan su oslonac u zemljama podrijetla iseljenika
Iako je BiH prošle godine postala bogatija za jednu kompaniju i dva radna mjesta, prema nedavnom istraživanju Agencije za statistiku BiH, ta država je iste 2018. godine postala siromašnija za 250 tisuća radno sposobnih građana u odnosu na 2008. godinu. Izvan granica BiH, prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, danas živi oko 1,7 milijuna građana, ali se procjenjuje da je broj ipak veći i zaokružuje se na dva milijuna. Unutar granica BiH, prema statistikama posljednjeg popisa stanovništva iz 2013. godine, živi 3,5 milijuna stanovnika. Razlika je dakle svake godine sve manja. No ima i dobrih vijesti.
Angažman iz dijaspore
U inozemstvu postoje brojne inicijative i projekti koji pokreću bh. građane da svojim radom pridonose razvoju njihove domovine. Emir S., koji u Beču živi 14 godina, ispričao nam je svoju priču: "Moji prijatelji i ja htjeli smo na neki način pridonijeti razvoju BiH i zaključili smo da je najbolje ulagati u mlade i u obrazovanje", objašnjava i dodaje da su tako nastale dvije inicijative: "Prva je inicijativa fond za stipendiranje studenata Univerziteta Tuzla, a druga je podrška kabinetu informatike moje bivše srednje škole, gimnazije 'Meša Selimović'. Kupili smo potrebne setove mikrokontrolera, uz pomoć kojih učenici mogu praktično učiti programiranje."
U suradnji s nevladinom organizacijom "Fondacija tuzlanske zajednice", Emir i još dvadesetak osoba stipendirali su pet studenata koji će ove godine primati po 150 KM mjesečno. Fond nosi ime "Prometej", promovira sekularizam i antifašizam, a od stipendista zauzvrat traži aktivizam u lokalnoj zajednici.
Osim toga, on s prijateljima sudjeluje i u kupnji i slanju novogodišnjih paketića za siromašnu djecu u BiH.
"Beč nije tako daleko i šteta je da ne iskoristimo priliku i ne pomognemo koliko možemo", objašnjava zatim Emir koji javnosti nije htio otkriti svoje prezime. To naglašava sljedećim riječima: "U tome nisam jedini i smatram da se ovakva vrsta angažmana ne bi smjela koristiti za vlastitu promociju. Ovdje je cijela grupa ljudi koja redovno pomaže, ali nikad ne priča o tome i mislim da tako i treba biti. Svatko tko voli svoju zemlju pokušava joj na najbolji način pomoći i to vidim kao nešto što se samo po sebi razumije".
Emir je prošle godine prvi put iz Beča glasao na općim izborima u BiH.
"Dijaspora treba glasati. Društvo je dolje zarobljeno i oni koji žive vani vidjeli su kako funkcionira normalna demokratska država i mogu možda bolje razlučiti progresivne od destruktivnih političkih opcija", objašnjava naš sugovornik koji svake godine u BiH provede tri do četiri tjedna.
Na pitanje bi li se vratio u BiH, odgovara: "Ne bih isključio tu opciju. Da postoji zdrava politička atmosfera, da se cijene znanje i rad, ja bih se sutra vratio. Radio bih i za manje novca. Ali, realno, ne izgleda kao da će tako uskoro biti".
Jedina veza prijatelji i članovi obitelji
Međutim, nisu baš svi tako politički angažirani i povezani sa zemljom u kojoj su rođeni. Kod nekih to ipak ostaje na razini nostalgije i lijepog osjećaja te odmora. Emir Hadžimujagić rođen je u BiH, ali većinu svog života proveo je u Hrvatskoj i posjeduje hrvatsku putovnicu. Danas živi u Münchenu i ne vidi smisao političkog ili bilo kakvog drugog angažiranja ni u jednoj ni u drugoj zemlji.
"Emotivno sam jako vezan i za Hrvatsku i BiH. Ali ne glasam niti se angažiram u bilo kakvom smislu. Jedina su veza prijatelji i članovi obitelji koji su tamo ostali", govori.
Emir ipak svake godine posjećuje Sarajevo i Zagreb sa svojom djevojkom, a odmor provode i na hrvatskoj obali jer, kako kaže, na obje lokacije lijepo se osjećaju. Roditelji njegove djevojke Selme Muratović u Njemačku su stigli 60-ih godina i ona je rođena u Njemačkoj. Ni nju, kao ni Emira ne zanima politička situacija na Balkanu.
Novac koji u BiH i Hrvatsku pristiže iz inozemstva nije zanemariv: Prema posljednjim službenim podacima Centralne banke BiH, u 2017. godini iznos novčanih doznaka iz dijaspore iznosio je 2,61 milijardu KM. U Hrvatsku su gastarbajteri iste godine poslali 2,12 milijardi eura.
U svim zemljama riječ je o rekordnim iznosima, a procjenjuje se da su dvostruko veći novčani iznosi koji izvana stižu neformalnim putem.
Adnan Berberović s početka priče navodi da je firma "Restart" iz Sarajeva, koja mu je proceduralno pomogla da otvori podružnicu u Sarajevu, a u čijem je on upravnom odboru, prošle godine registrirala deset novih kompanija u BiH. Smatra da migranti iz bivših zemalja Jugoslavije ne smiju odustati od svojih domovina:
"Mnogo je problema u zemljama Balkana koji mogu demotivirati naše ljude da se angažiraju. Ali, oni ipak mogu iskoristiti najbolje iz oba svijeta – i s Balkana i sa Zapada – i tako pomoći zemljama iz kojih dolaze da brže i lakše prođu transformaciju do stabilne ekonomije. Jer danas je cijeli svijet mobilan i digitalan i uskoro ćete moći ostvariti prihod gdje god da živite, pa zašto onda ne živjeti na Balkanu? Tu možete biti samo dobitnik", zaključuje on.
.....ovaj nije Hercegovac !?, on je zapravo Musliman tj. Bošnjak kako muslimani vec vole sebe deklarirati. Iz prostog razloga sto se Hercegovci ne "vraćaju" u Sarajevo vec u Hercegovinu !