Naslovnica Priče

Počiva li na ovom groblju Hrvat koji je imao kartu za Titanic?

Koliko li je još drugih ovdje koji ostaviše tragove u hrvatskoj zajednici? Jurkovići, Lišnići, Ćabo, Rakarić, Rogić, Pehar, Galić, Crnjac... Brojne sudbine! Mnoge nezabilježene, ali jednako vrijedne!
01. ožujka 2018. u 09:31 0 komentara 7209 prikaza
Titanic
Foto: Youtube Screenshot
Pogledajte galeriju 1/7

Svako groblje ima svoju priču. Ovdje počivaju stotine tisuća priča. Dio njih nosi hrvatsko ime. Životi im različiti, a imena napisana u istom kamenu. 

Nikola Dugandžić Chicago Potresna priča! Čak 22 godine trebale su da hrvatska obitelj ponovno bude zajedno

Ulazak u katolička groblja u Americi odaje osjećaj dostojanstva prema onima koji putovaše prije nas. Ovdje vrijeme ne ističe, godine se ne broje. Nitko nikoga ne pomiče jer je istek vremena tako rekao. Vrijeme i u administraciji groblja ima dimenziju vječnosti: zauvijek se netko brine o svakom posljednjem počivalištu.

Groblje Holy Sepulchre u Chicagu postoji već skoro 100 godinu (jedno od 44 katolička groblja u tom gradu). U blizini ulaza s lijeve strane nalaze se grobovi hrvatskih franjevaca, dušobrižnika Hrvata u Americi i Kanadi. 

Najstariji je rođen davne 1873. (fra Leon Medić, iz Kaštela), najmlađi je umro u tek 31. godini (fra Leonard Međugorac, iz New Yorka), a najdulje je živio časni starac fra Irenej Patričak (107 godina). Bio je iz zagorskog Klanjeca i za njega se tvrdilo da je imao kartu za Titanic, ali zbog smrti u obitelji morao je odgoditi put. Nakon nekoliko mjeseci ponovno je otišao u Southampton, utemeljio hrvatsku župu u New Yorku i djelovao u Americi sljedeće 83 godine.

Da, među njima je mnoštvo povjesničara, filozofa, bibličara, istražitelja... Ovdje je pokopan hrvatski povjesničar dr. Dominik Mandić (1973.) pisac brojnih članaka i knjiga iz hrvatske povijesti, drugi čovjek franjevačkog reda kroz mnoge godine, štićenik hrvatske sirotinje u logorima Italije u poslijeratnom vremenu, vrlo zauzet u procesu kanonizacije sv. Nikole Tavelića, prijatelj Ivana Meštrovića, Joze Kljakovića i mnogih hrvatskih umjetnika.

Tu počiva i fra Gracijan Raspudić, pisac i znanstvenik. Studirao je filozofiju u Beču, a doktorirao teologiju u Lyonu. Radio je u Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Bio je i urednik Hrvatskoga katoličkog glasnika u Chicagu. Jedan je od potpisnika apela hrvatskih književnika i pisaca u dijaspori (30. travnja 1967.) Do 1990. bio je na popisu Udbe kao neprijatelj bivše države.

Hrvatskoj javnosti poznato je i ime njegova kolege, dr. fra Silvija Grubišića, bibličara, urednika Franjevačke biblije, koja je nastala u hrvatskoj dijaspori u Sjedinjenim Američkim Državama. Riječ je o Bibliji u kojoj je Stari zavjet preveo i svojim razjašnjenjima popratio dr. fra Silvije Grubišić, dok je Novi zavjet preveo dr. fra Gracijan Raspudić.

Grubišić je svoje prijevode Staroga zavjeta, koji je nazivao hrvatskom i iseljeničkom Biblijom, tiskao u Americi u osam svezaka od 1973. do 1983. godine. Jedan je od pokretača i osnivača organizacije Ujedinjeni američki Hrvati (1946). Bio je član Hrvatske akademije Amerike. Sa skupinom hrvatskih svećenika 10. lipnja 1954. primljen je u Bijelu kuću kod predsjednika Eisenhowera kako bi ga izvijestili o pokoljima svećenika u civila u Titovoj državi.

Fra Vendelin Vasilj doktorirao je pravo i socijalne znanosti u Parizu. Bio je krunski svjedok mariborskih pokolja, starješina franjevaca Amerike i Kanade, intelektualac, velika osobnost najtežeg dijela 20. stoljeća... Tu su i poznati fra Ljubo Čuvalo, fra Ferdinand Skoko, misionari američkog Zapada, urednici hrvatskih izdanja, voditelji zajednica... Fra Ljubo redovito se u Central parku u New Yorku družio s Nikolom Teslom u nedjeljnim poslijepodnevima, krajem 1930-ih. 

Tu je i dr. fra Kvirin Vasilj, filozof, dr. fra Ivo Sivrić, svjedok krvavih godina rata i poraća, dr. fra Bruno Raspudić, doktor klasičnih jezika s madridskog sveučilišta, fra Marko Kozina, jedan od poznatijih hrvatskih svećenika grada Chicaga koji je kao dijete odvojen od obitelji, preživio logore Austrije i Italije s fra Josipom Abramovićem...
 
Fra Mladen Čuvalo jedini je hrvatski svećenik koji je sjednicu američkog Kongresa otvorio molitvom, 8. veljače 1979. godine. Do njih je i fra Dominik Ćorić, svjedok koji je preživio Drugi svjetski rat i njegove tragedije te fra Božidar Benković, rođen u Steeltonu, Pennsylvania, studirao u Hrvatskoj gdje ga je zatekao rat. On je prvi već 1946. napisao knjigu na engleskom jeziku "Tragedy of a Nation (Tragedija jedne nacije)" o pokolju hrvatskih svećenika i civila od Titovih partizana. Ta knjiga služila je i američkom Kongresu kao izvješće svjedoka.

Lijevo od hrvatskih franjevaca pokopan je dr. John Ružić, ugledni liječnik grada Chicaga koji je 1953. godine uz odobrenje američkog Kongresa s dr. Johnom Lawrenceom s kalifornijskog sveučilišta Kalifornija putovao u Zagreb, odnosno u Krašić posjetiti kardinala Stepinca. Nakon odlaska iz Zagreba, obojica liječnika posjetila su Vatikan te se susrela s Papom Pijom XII. koji je i njima izrazio veliku brigu glede kardinala Stepinca. Godinu dana poslije, papa Pio XII udijelio je dr. Ružiću veliku čast kada ga je imenovao knezom sv. Jurja. Ovu ceremoniju uime Pape održao je kardinal Strich u katedrali Imena Isusova u Chicagu. 

Dr. Ruzich uvijek je s ponosom govorio o kardinalu Stepincu i nosio ova odličja. Samo nekoliko koraka dalje od franjevaca pokopan je poznati hrvatski domoljub Mile Kodžoman koji je s Božom Kelavom 1978. godine naoružan ušao u njemački konzulat u Chicagu tražeći puštanje zatvorenog Hrvata iz Njemačke, odnosno uvjet da ga se ne izruči tadašnjoj komunističkoj državi. Pothvat je uspio. Njih dvojica boravila su kratko u američkom zatvoru. Mile je umro u kolovozu 1996. u 49. godini života. Bijaše to moj prvi sprovod u Chicagu.

U blizini njega je i mlada dama Josipa Lovrinović koja je preživjela rat i njegove strahote u Bosni 1990-ih. Nakon što je sačuvala tri maloljetna sina od muslimanskih postrojbi u Srednjoj Bosni, sa suprugom je došla u Ameriku, počela mirno živjeti, ali je nažalost ubrzo teško oboljela i umrla u 36. godini života.

Pedesetak metara dalje pokopan je poznati gradonačelnik Chicaga Richard J. Daley, čovjek koji je godinama hodao s Hrvatima u procesiji za Veliku Gospu. Njegovo ime vezano je i uz izbor predsjednika Kennedyja 1960. jer utjecaj Daleya bijaše velik. Slušao sam dok sam sjedio za stolom sa senatorom Edwardom Kennedyjem 2005. kada se slavilo 50 godina od izbora Daleya kako bez njega Kennedy ne bi postao predsjednik. Umro je iznenada u prosincu 1976. u uredu svoga liječnika. Bio sam na posljednjem ispraćaju Daleyjeve supruge Eleonore 2003. Preminula je u 96. godini.

Richarda J. Daleyja na gradonačelničkoj poziciji Chicaga naslijedio je Hrvat Michael Bilandić. 

U blizini je i grob mladog liječnika Stipe Brajkovića. Bilo mu je tek 30 godina, a bio je trajni zaljubljenik u sve hrvatsko. Spominju ga svi jer su ga svi poznavali.

Koliko li je još drugih ovdje koji ostaviše tragove u hrvatskoj zajednici? Jurkovići, Lišnići, Ćabo, Rakarić, Rogić, Pehar, Galić, Crnjac... Brojne sudbine! Mnoge nezabilježene, ali jednako vrijedne!

Pismo Ivana Meštrovića EKSKLUZIVNO Dosad neobjavljena pisma I. Meštrovića iz 1948. u kojima je zabrinut za Hrvatsku Pismo iz Chicaga Ljubav koja povezuje kontinente Pismo iz 1909. godine: Sine, ako ne radiš, imaš se gdje vratiti John Aranza Drugi dio priče Posljednje očevo pismo: Oči stare, naočale ne pomažu, zbogom sine moj!
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.