Naslovnica Vijesti

U Torontu velik interes za studij hrvatskog jezika, povijesti i kulture. Upisano 130 posto studenata više nego prijašnjih godina

Od akademske godine 2012./2013., uz postojeća dva kolegija, uveden je i novi, pod nazivom Mediteranski gradovi, a koji su, uz MZOS RH, sufinancirale AMCA Toronto i Hrvatsko-kanadska gospodarska komora
Objava 06. travnja 2017. 1 komentara 401 prikaza
Sveučilište u Torontu
Foto: Vesna Kukavica

Zahvaljujući inovativnoj ideji hrvatsko-kanadske udruge AMCA-e na Sveučilištu u Torontu, uz mitski Waterloo, studira se hrvatski jezik, povijest i kultura. 

Trenutačno se na St. Michael Collegeu održava poticajan kroatološki kolokvij o temi Perspektive hrvatske znanosti, kulture i jezika.

>> Svaki 35. stanovnik Zemlje međunarodni je migrant. I to nije jedina zanimljivost...

Kolokvij organizira, uz to ontarijsko sveučilište, partnerski dvojac AMCA i Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. 

Događaj danas otvaraju Marica Matković, veleposlanica Republike Hrvatske u Kanadi, Donna Tussing Orwin, pročelnica Department of Slavic languages and literatures University of Toronto, Krešimir Mustapić, aktualni predsjednik torontske AMCA-e i realizator programa međusveučilišne suradnje koju je provodio kao gostujući profesor, i docent zagrebačkih Hrvatskih studija dr. sc. Davor Piskač koji je metodički osmislio kolegije prije četiri godine. 

Na kolokviju sudjeluju vodeći filolozi i umjetnici poput Vinka Grubišića, Josepha Schallerta, Dubravke Zime, Aleksandre Srše Benko i nagrađivanoga glazbenog pedagoga Edwarda J. Mavrinca te planetarne zvijezde nanoznanosti, rođenog Zagrepčanina Igora Štagljara. 

Priča je krenula desetljeće nakon uspostave neovisne Hrvatske i jedinstvena je u svome inovativnom potencijalu u našem iseljeništvu.

Reorganizacijom Odjela za slavenske jezike i književnosti Sveučilišta u Torontu događaju se preobrazbe programa posvećenih hrvatskome jeziku, povijesti i kulturi Y generacije. 

Višegodišnji predsjednik AMCA-e Nikola Demarin uočio je priliku da se program obogati novim kolegijima, pokrenuvši pregovore koji su rezultirali povijesnim potpisivanjem Sporazuma o suradnji između Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Torontu 31. srpnja 2012. 

Uz oba sveučilišta, Sporazum su potpisali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, koje sudjeluje u financiranju programa, te AMCA. Isti je ovjeren u rektoratu Sveučilišta u Zagrebu 21. srpnja 2013. 

Sporazumom je omogućen nastavak suradnje u vrijeme kada je hrvatski jezik postao jedan od službenih jezika Europske unije te bi mu, zbog dobrog odaziva studenata i izvrsnih rezultata u Kanadi, trebalo u budućnosti produljiti vijek na obostranu korist. 

U prilog toj potrebi, barem kada je riječ o kulturnim i kreativnim industrijama, ide i Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum (CETA) između Europske unije i Kanade, koji će hrvatska država, prema najavi ministra Davora Ive Stiera, ratificirati do kraja 2017.

Demarin svjedoči kako je posjet Zagrebu profesorice Christine Kramer sa Sveučilišta u Torontu bio ključan za donošenje odluke u uvođenju novoga kolegija posvećenoga mediteranskim gradovima Jadrana, od Dubrovnika do Pule. 

Potpisivanjem toga Sporazuma stvoren je preduvjet da profesor zagrebačkoga Sveučilišta predaje prvi put kanadskim studentima. 

Od akademske godine 2012./2013., uz postojeća dva kolegija, uveden je i novi, pod nazivom Mediteranski gradovi, a koji su, uz MZOS RH, sufinancirale AMCA Toronto i Hrvatsko-kanadska gospodarska komora. 

Interes studenata za tri spomenuta kolegija nadmašio je sva očekivanja, što svjedoči o vitalnosti hrvatske zajednice u Ontariju te velikome interesu za Hrvatsku među studentima u Kanadi. 

Postojanje hrvatskih studija na najvećemu kanadskom sveučilištu, koje je smješteno među prvih dvadeset sveučilišta u svijetu, veliko je priznanje Sveučilištu u Zagrebu te ujedno najznačajniji doprinos AMCA-e Toronto dugoročnom očuvanju identiteta hrvatske zajednice na sjevernoameričkome kontinentu. 

Na hrvatske kolegije upisano je tako 130 posto studenata više nego prijašnjih godina. Zanimljivo, najviše je polaznika privukao kolegij Mediteranski gradovi. 

Kreativne industrije mediteranskoga dijela Lijepe Naše, Europske unije i Kanade zacijelo imaju fantastično vrelo ljudskoga potencijala u tome studijskom programu Sveučilišta u Torontu.

Prošlogodišnji zimski semestar na Sveučilištu u Torontu počela je predavati Dubravka Zima, koja je zamijenila svoga uspješnog kolegu Piskača s matičnog Odjela za kroatologiju Hrvatskih studija. 

Davor Piskač Intervju VIDEO: Evo kako profesori doprinose razvoju turizma u domovini! Zorka Kinda Berlaković Intervju U Austriji uskoro prvi studij hrvatskog jezika: To je lijep dar

Profesorica Zima vješto tumači Kanađanima atraktivnost novoga kolegija: "Počevši od velikih antičkih civilizacija na Mediteranu, preko izazovnih procesa njihovih međusobnih kulturnih utjecanja, preuzimanja i davanja – do suvremenih kulturoloških interpretacija o Mediteranu kao kolijevci europske kulture i hrvatskome mjestu u sklopu njega – budući da su se kulturni koncepti mediteranizma prepoznavali i čitali u njihovim hrvatskim realizacijama, središnja mjesta tumačenja u tom kontekstu svakako su narativi o hrvatskim jadranskim gradovima, simbolično oprimjereni u priči o povijesnome paralelizmu dvaju ključnih jadranskih gradova – republika, Venecije i Dubrovnika, u čijim se kompleksnim i ambivalentnim odnosima ogleda srednjovjekovna i novovjekovna kulturno-politička povijest Mediterana".

Očekujemo da će kolokvij Perspektive hrvatske znanosti, kulture i jezika osnažiti ta promišljanja! 

>> Tema o kojoj se malo priča: Djeca useljenici prolaze kroz vrlo složen proces žongliranja s dva identiteta tijekom svoga školovanja

Elipso

Message