Moderne su migracije u Matičinu Zborniku prepoznate kao izazovna ekonomska i kulturna kategorija, a serija je dosegla 26 tisuća stranica.
Godišnjak Hrvatske matice iseljenika, prema riječima ravnateljice Mirjane Ana-Marije Piskulić, obiluje svježim autorskim viđenjima istaknutih domaćih i stranih publicista.
U osam tematskih cjelina Zbornika – Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige – čitateljima se podastiru 32 autorska priloga koji povezuju dvadesetak zemalja svijeta.
Hrvatski iseljenički zbornik punih 18 godina uređuje Vesna Kukavica, a popularnost i informativnost već tradicionalnih trojezičnih hrvatsko-englesko-španjolskih sažetaka objavljenih zborničkih tekstova, osobito izvan domovine, bez sumnje dobiva nove poklonike.
Građa ovogodišnjeg sveska raspoređena je na 450 stranica, ilustrirana sa 65 autentičnih fotografija uz desetak preglednih statističkih prikaza.
Hrvatski iseljenički zbornik od početka 21. stoljeća izlazi u trojezičnoj formi (hrvatski, engleski i španjolski) u tiskanom izdanju, ali i u elektroničkom izdanju na internetu.
U žarištu interesa većine autora ovogodišnjega sveska Matičina ljetopisa su iseljenice, afirmirane u raznim područjima ljudske djelatnosti, od umjetnica i znanstvenica do poduzetnica, odvažne djevojke i snažne majke.
S jedne strane Lijepa Naša hvali se heroinama, dok s druge strane nerijetko baš žene izlaže gorčim dionicama suvremenoga obiteljskog života diljem planeta – od Aljaske do Ognjene Zemlje, od Australije i Novoga Zelanda do bližih europskih pečalbarskih odredišta.
Uloga žene u iseljeništvu do danas je ostala na margini interesa sve mnogobrojnijih istraživača hrvatske dijaspore, istaknula je urednica u predgovoru. Sadržajno, ovogodišnji Zbornik nastoji to promijeniti.
Upućuju na to napisi etnologinje Marijete Rajković-Ivete, diplomatkinje Tuge Tarle, znanstvenice Marine Perić-Kaselj, publicistkinje Marije Peakić-Mikuljan, a neizravno i drugi autori.
Prvo poglavlje, Znaci vremena, počinje tekstom "Vidljivost Hrvatske na europskome prostoru" pravnika i politologa mr. sc. Jure Vujića, povratnika iz Francuske, s diplomom Sveučilišta u Parizu.
Slijedi napis komunikologa Bože Skoke "Inovacije i ljudski potencijali Lijepe Naše" te intervju sa Zagrepčankom Ninom Zelenikom iz Toronta koji je vodio Matičin stalni suradnik iz Kanade Dubravko Barač.
Publicistkinja Tuga Tarle piše o ulozi žene u hrvatskim iseljeničkim zajednicama, a Matičina novinarka Naida Šehović čitateljstvo informira o aktivnostima i programima HMI-ja u tekstu "Matičina programska riznica".
Ovogodišnji Kroatistički obzori donose tekst dopisnoga člana HAZU s kanadskom adresom prof. dr. sc. Vinka Grubišića "Hrvatski jezik u anglofonome svijetu", kao i zapažanja vodećeg hrvatskog filologa iz Austrije, akademika Nikole Benčića o sjajnoj knjizi mlade znanstvenice Katarine Tyran pod naslovom "Identiteti gradišćanskih Hrvata".
Odličan je prilog i onaj dr. sc. Stjepana Blažetina koji opisuje "Svijet knjige u Hrvata iz Mađarske".
Tihomir Nuić iznosi zapažanja o hrvatskoj nastavi u Švicarskoj, koju trenutačno pohađa oko 900 učenika, a podučava ih 14 učitelja.
Aktualna ravnateljica Zavoda za migracije Marina Perić-Kaselj piše o iseljeničkoj književnosti čileanskih Hrvata kao istraživačkom izazovu, dajući jedinstveni sociokulturni profil najstarije hrvatske iseljeničke zajednice Južne Amerike Punta Arenasa i rekonstruirajući šaroliku galeriju likova iz fascinantne proze čileanskih Dalmatinaca.
Poglavlje Mostovi donosi napis Marijete Rajković-Ivete "Ženski aspekt iseljeništva: od bijele udovice do samostalne migrantice". Njezina studija nastala je na osnovi etnografskih istraživanja provedenih od 2005. do 2015. u planinskim selima Velebita i Like sa stoljetnom tradicijom odselidbe u Ameriku.
Hrvatskim emigranticama u Australiji bavi se mlada znanstvenica Marija Rotim, koja se usredotočila na opise 12 autentičnih sudbinskih priča.
Dubravko Barač u razgovoru s glazbenikom i pedagogom Edwardom J. Mavrincem otkriva bogatu i raznovrsnu karijeru pripadnika hrvatskog naraštaja rođenog u Kanadi.
Slijedi sjajna ispovijest skladatelja i filantropa, Slatinčana Milka Kelemena s polustoljetnim iskustvom života u Njemačkoj.
Marija Valčić napisala je hommage hrvatsko-španjolskom slikaru Petru Maruni (1938. – 2016.) koji je svojedobno ilustrirao i pojedina izdanja Knjižnice Hrvatske revije, kao i naslovnicu istoimenoga kultnoga iseljeničkog časopisa urednika Vinka Nikolića.
Povratnička iskustva Međimuraca u Zborniku je opisala Rebeka Mesarić-Žabčić. U Međimurju je danas nada u povratništvo vrlo poticajna.
Povjesnica donosi priloge Marine Perić-Kaselj "Domovinski rat i dijaspora: koncept domovine i identiteti hrvatskih iseljenika" te Waltera F. Lalicha, istraživača s Hrvatskih studija Sveučilišta Macquarie u Sydneyju, "Hrvati u obrani Australije u Drugome svjetskom ratu".
Tu je i dojmljiva vinjeta o križanju putova našijenaca iz Dubrovačkoga primorja s domicilnim indijanskim stanovništvom Sjeverne Karoline još iz doba otkrića Novoga svijeta znanstvenika, književnika i franjevca iz Švicarske Šimuna Šite Ćorića "Tragovima Croatan Indijanaca".
Briljantan je to Ćorićev putopis iz neobjavljene zbirke "Moje američke godine" (1982.).
O vizionaru moderne Hrvatske, Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom (1816. – 1889.) piše Marijan Lipovac, a Danijel Labaš o Luki Brajnoviću (1919. – 2001.), novinaru i profesoru svjetske književnosti i novinarske deontologije na Sveučilištu Navarra u Pamploni.
Zbornikovo poglavlje Baština donosi prilog renomiranog filologa Ivana Kosića "Nasljeđe Zrinskih u Nacionalnoj i sveučilišnoj Knjižnici u Zagrebu", a povod mu je izložbom obilježena 450. obljetnica Sigetske bitke u Zagrebu.
Esejistički obrađujući život četrnaest ženskih likova, spisateljica Nevenka Nekić svojom je knjigom, o čemu u tekstu Heroine u HIZ-u piše književnica Marija Peakić-Mikuljan, zahvatila razdoblje od tisuću godina.
Prilog "Pet desetljeća kulturne federacije američkih Hrvata", Vesne Kukavice i Ivana Čizmića, bavi se etnokulturnim razvitkom dijasporskih zajednica na sjevernoameričkome kontinentu u SAD-u i Kanadi.
Duhovnost donosi tekst Stana Granica o filozofu i svećeniku dr. sc. Serafinu Iliji Zečeviću (1911. – 1972.), istaknutoj osobi hrvatske zajednice u Kanadi.
U poglavlju Znanost, Tanja Rudež u tekstu "Čarobni svijet nanoznanosti" piše o Aleksandri Radenović, izvanrednoj profesorici na Ecole Polytechnique Federale de Lausanne (EPFL), a u "Tajnama Zemljine jezgre" o Bjelovarcu Hrvoju Tkalčiću, ovogodišnjem laureatu australske nagrade Research Achievement Excellence Award.
U poglavlju Nove knjige autori čitateljima predstavljaju hrvatska divot izdanja.
Rajka Bućin donosi Vodič kroz fondove i zbirke Hrvatskoga državnoga arhiva, Ivo Žanić analizira Oglede o hrvatskome identitetu vodećeg domovinskog komunikologa Bože Skoke, Stan Granic ubaštinjuje Prinose Johna Felixa Clisse očuvanju moliškohrvatskoga jezika od Italije do izmještenosti Moližana u australskoj enklavi u Perthu, Vesna Kukavica napisom promovira 1800 stranica rječnika na mobilnim aplikacijama – magični digitalni repozitorij Školske knjige, koji registriranim korisnicima daruje živo leksičko blago hrvatskoga jezika.
Osobito je zanimljiv članak zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule koji piše o knjizi "Nova hrvatska paradigma" aktualnog hrvatskoga ministra vanjskih poslova i potpredsjednika Vlade RH Davora Ive Stiera.
Naslovnicu krasi fotografija obnovljenog vukovarskog dvoraca Eltz, u kojem je smješten Gradski muzej Vukovar, dobitnik nagrade Silletto Europskoga muzejskog foruma za rad s lokalnom zajednicom 2016. (snimio Hrvoje Cvitanić); dok zadnji ovitak donosi rad dizajnera Doriana Celcera na temu Europske prijestolnice kulture – Rijeke, 2020.
Serijska publikacija Iseljenički kalendar (danas Hrvatski iseljenički zbornik) pokrenuta je prije 61 godine, točnije 1955.
Izrastavši na tradiciji najčitanijih hrvatskih knjiga 19. i 20. stoljeća – ilirskih Danica i preporodnih kalendarskih knjiga, Hrvatski iseljenički zbornik godišnje donosi tridesetak priloga.
Moderne su migracije prepoznate kao izazovna i ekonomska i kulturna kategorija – što je vidljivo prema citiranosti članaka tristotinjak suradnika te serijske publikacije koja je dosegla gotovo 26 tisuća stranica.
Godišnjak Hrvatske matice iseljenika, prema riječima ravnateljice Mirjane Ana-Marije Piskulić, obiluje svježim autorskim viđenjima istaknutih domaćih i stranih publicista, snažnim umjetničkim i znanstvenim osobnostima, ali i otkrićima jedinstvenih sudbina običnih malih pečalbara.
Matičin godišnjak podjednako ažurno prati one ljude koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante raznih provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja hrvatskih potomaka koji su se afirmirali u kulturama od Aljaske do Ognjene zemlje, od juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda do onih koji su svoj novi dom našli diljem Starog kontinenta.
Hrvatski iseljenički zbornik njeguje potpunu tematsku i disciplinarnu otvorenost suvremenoga doba kada je svaki 35. stanovnik Zemlje međunarodni migrant.
Diana Šimurina-Šoufek
