"Otto Wagner i hrvatska arhitektura" naziv je impresivne izložbe otvorene u petak navečer u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču, u povodu obilježavanja 100. obljetnice smrti Otta Wagnera, najznačajnijeg austrijskog arhitekta na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, koji je postavio kamen temeljac bečkoj secesiji i Jugendstilu, na putu od historicizma do bečke moderne.
Izložbu, posvećenu s jedne strane radovima Otta Wagnera vezanima uz Hrvatsku, a s druge strane djelima njegovih učenika u Hrvatskoj, otvorio je prvi predsjednik bečkog pokrajinskog parlamenta Ernst Woller.
"Ovo je mala, ali prekrasna izložba koja rasvjetljava aspekt o utjecaju i tragovima Wagnera u Hrvatskoj. Zapravo, ovdje danas vidimo dvije konstrukcije izložbe, prvu o Ottu Wagneru i hrvatskoj arhitekturi i drugu o zgradi u kojoj se nalazimo, a u kojoj je Wagner neko vrijeme stanovao i stvarao. Zgrada je dugo vrijeme bila zaboravljena i u lošem građevinskom stanju. Otkako je prije nekoliko godina obnovljena s puno osjećaja i u nju je uselilo hrvatsko veleposlanstvo, ponovno odiše punim sjajem u Wagnerovu stilu. Zato smo prije svega zahvalni Republici Hrvatskoj", rekao je Woller.
Brojne goste i uzvanike iz Austrije i Hrvatske uvodno je pozdravila hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković, istaknuvši kako je poticaj za organiziranje ove izložbe bila činjenica da se Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Austriji nalazi upravo u nekadašnjoj Wagnerovoj kući na Rennwegu 3 u Beču, koju je 1889. godine projektirao i od 1890. do 1903. u njoj stanovao.
"Ovom jedinstvenom izložbom i Hrvatska je dala svoj doprinos obilježavanju 100. obljetnice Wagnerove smrti", dodala je Cvjetković, napomenuvši kako je izgledno da ova izložba u proširenom postavu bude postavljena u jednoj od bečkih kulturnih institucija, jer u hrvatskom veleposlanstvu nije otvorena za javnost, te potom i u Lijepoj Našoj.
"Ovom sam izložbom, postavljenom na 15 dvojezičnih panela na hrvatskom i njemačkom jeziku, uz prateće bogato ilustrirane publikacije, pokušao obraditi vrlo raznolike smjerove Wagnerova utjecaja na arhitekturu u Hrvatskoj. Izložbu sam podijelio u dva dijela – prvi koji govori o neposrednim vezama Otta Wagnera s Hrvatskom i drugi koji govori o Wagnerovu utjecaju na hrvatsku arhitekturu preko njegovih učenika u Hrvatskoj", otkrio je autor bečke izložbe prof. dr. Dragan Damjanović, dodavši kako izložba završava panelima posvećenim kasnim radovima Wagnerovih učenika na kojima se već osjeća utjecaj povratka tradicije odnosno neoklasicizma u arhitekturi.
Vezano uz prvi dio, Damjanović je istaknuo kako je Wagner surađivao s nekoliko tvrtki – ulagača iz Hrvatske. Primjerice, s tvrtkom Bothe&Ehrmann koja je po njegovim nacrtima izradila namještaj za bečku Poštansku štedionicu i njegov stan u Döblingu.
"Jedan od najvažnijih radova iz 1890-ih je i bečka robna kuća Neumann, čiji su bogati vlasnici bili varaždinsko-zagrebačkog porijekla i imali lanac trgovina po cijeloj Austro-Ugarskoj Monarhiji", naglasio je autor izložbe, napomenuvši: "Nerealizirani projekt za osječku Župnu crkvu sv. Petra i Pavla iz 1893./1894. smatra se jednim od njegovih najinventivnijih radova 1890-ih godina".
Damjanović je napomenuo kako je po Wagnerovim projektima izrađen i dio zaštitne ograde dubrovačkog tramvaja postavljen na Boninovu, neposredno pred Prvi svjetski rat.
"Ograda predstavlja zanimljiv primjer secesijske urbane opreme, vješto uklopljene u dubrovačke vizure", dodao je.
U drugom dijelu izložbe u fokusu izložbenog postava su Wagnerovi učenici Viktor Kovačić i Vjekoslav Bastl, koji su stvarali u Hrvatskoj i ostavili duboki trag u hrvatskoj arhitekturi. Kovačić je, uz ostalo, projektirao crkvu sv. Blaža u Zagrebu, koju je djelomično izveo od armiranog betona. Bastl, svojim stilom mnogo bliži Wagneru, primjer je arhitektonske ekstravagantnosti i kreativnosti, tvrdi autor izložbe i dodaje: "Izložba pokriva i radove niza drugih arhitekata iz Beča koji su radili projekte za Hrvatsku, kao Maxa Fabianija za Opatiju i Edwarda Krammera za Brijune. Najinventivnije što se može vidjeti projekti su dvojice Wagnerovih učenika – Alfreda Fenzla i Franza Kayma za otok Lokrum, Fenzlov utopijski projekt Kongres palače mira i pomalo bizarna Kaymanova Škola za plesačice."
Govoreći o životu i stvaralačkom opusu Otta Wagnera, dr. Damjanović istaknuo je kako je Wagner "bez ikakve sumnje najcjenjeniji arhitekt srednje Europe u posljednja dva stoljeća".
"Moram reći da je ova izložba potvrda dugogodišnje dobre kulturne suradnje Grada Beča i Grada Zagreba, koje veže prijateljstvo i niz zajedničkih projekata", istaknula je zagrebačka dogradonačelnica Jelena Pavičić Vukičević. Naglasila je kako je za Grad Zagreb "velika čast i privilegij da uz zagrebačku Modernu galeriju sudjeluje u ostvarenju ove izložbe".
Ono što je posebno obilježilo ovu velebnu izložbu, koja se može pogledati do početka prosinca ove godine, jest posebno veliko zanimanje predstavnika austrijskog političkog, kulturnog, gospodarskog i medijskog života, koji su u velikom broju došli na njeno svečano otvaranje.
Izložbu je razgledala i hrvatska ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Muragić koja je bila na ministarskom sastanku Vijeća EU u Beču. Organizatori događaja su veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beču i Moderna galerija u Zagrebu.
