„Dvojezični Trajštof“, naziv je projekta Općine Trajštof (Trausdorf) u sjevernom Gradišću na čelu s načelnikom Viktorom Hergovićem, kojim je oživotvoreno postavljanje 40 novih dvojezičnih tablica s natpisima na hrvatskom i njemačkom jeziku za sadašnje i buduće ceste i ulice te posađena stabla i prateća flora i fauna uzduž rijeke Vulke u ovom tipičnom gradišćansko-hrvatskom mjestu nedaleko od Željeznog, glavnog grada austrijske pokrajine Gradišće.
Na svečanom predstavljanju ovog hvale vrijednog projekta, izuzetno značajnog za gradišćanske Hrvate kao jednu od najvećih austrijskih autohtonih narodnih manjina, između ostalih nazočna je bila i hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković, koja je u svom obraćanju istaknula izuzetan značaj očuvanja hrvatskog jezika za gradišćanske Hrvate te dvojezičnosti, posebno u manjinskom obrazovnom sustavu.
Kako nam je rekao Petar Tyran, glavni urednik Hrvatskih novina i kurator Hrvatskog centra u Beču, ideja o postavljanju novih dvojezičnih natpisa u Trajštofu rodila se 2012. godine na kulturnoj manifestaciji „Dani mladine“, održanoj u tom izuzetno aktivnom gradišćansko-hrvatskom mjestu.
„Hrvatsko kulturno društvo iz Trajštofa s mladima je predložilo dvojezične natpise“, rekao je Tyran.
„Svakako treba istaknuti Karolja Palkovića koji je sa slavistom Ivom Sučićem sakupljao podatke i izradio prijedloge za hrvatske nazive“, istaknuo je Tyran. Napomenuo je kako se Trajštof stalno širi, a brojni turisti rado navraćaju u ovo gradišćansko-hrvatsko mjesto s optimalno izgrađenom infrastrukturom, prekrasnim prirodnim prostorima za odmor, privlačnom gastronomijom i kulturnim sadržajima. Dodao je kako su gradišćanski Hrvati iz Trajštofa posebno ponosni na svog mještanina biskupa Štefana Laszla, koji je svojedobno bio prvi biskup Željezanske biskupije.
Projekt „Dvojezični Trajštof“, vrijedan pet tisuća eura, realiziran je uz potporu Europske unije i Hrvatskog kulturnog društva Trajštof.
Meni je jasno da čak u Ustavu RH piše sa mora biti dvojezična tabla ali eto, u unuk mi se igra s tri Kineza malena i curicom, ima tu Mađara, Roma, Čeka! Pa koje ćemo "dvojezične table zamijeniti", a namjerno nisam pisao da ima i Srba, no što vrijeme prolazi dalje njih je sve nanje! Idu k'o i Hrvati na rad u Njemačkoj i uvjeravam Vas da nitko od njih neće tražiti dvojezične table¿ U čemu je onda problem (stvar)? Zašto u Njemačkoj baš nitko ne traži dvojezične table, sok je u RH to osnovna ili jedina tema dana, mjeseca, godine!? Volio bih čuti sve naše i njihove "sociologe" zašto je samo u RH to problem, čak ni u Srbiji nije?!