Naslovnica Vijesti

Svakih 12 minuta i 47 sekundi jedna osoba iseli se iz Hrvatske

Iseljenici s kojima smo stupili u kontakt u Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu mahom hvale manju opterećenost politikom u novoj domovini, otvorenost društva, kažu da je administracija lakša i brža te da imaju osjećaj kako mogu napredovati poslovno i životno
18. srpnja 2019. u 11:01 2 komentara 526 prikaza
Autobusi
Foto: Ivica Galović/PIXSELL

Iseljenički val iz Hrvatske jenjava, no razlog tome možemo tražiti i u sve manjem broju potencijalnih iseljenika. Problem iseljavanja kaskadno pokreće cijeli niz drugih problema za koje do sada nisu pronađena rješenja, piše Deutsche Welle.

Nepoznavanje metodologije Pogrešni podaci o egzodusu u Njemačku i povratku u Hrvatsku

Hrvatska je s posljednjim danom 2018. godine imala 4,076.246 stanovnika. Procjena je to Državnog zavoda za statistiku (DZS) izračunata na temelju podataka Popisa 2011., prirodnoga kretanja i migracijskog salda. U odnosu na osnovni dokument (Popis 2011.) to je 208 643 stanovnika manje. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju procijenjeno je da broj stanovnika pao za čak 170.560.

Procijenjeno je tako da je Hrvatska samo u 2018. izgubila 29.247 stanovnika. Razloge tomu treba tražiti u negativnom prirodnom prirastu (-15 761) i negativnom migracijskom saldu (-13 486) koji predstavlja razliku između broja useljenih i iseljenih. Iako negativan, migracijski saldo prošle godine ipak je znatno bolji u odnosu na rekordnu 2017. godinu (-31 799). DSZ je izvijestio i da su se te 2017. godine građani Hrvatske najviše iseljavali u Njemačku (29 053), Bosnu i Hercegovinu (2 758), Austriju (2 706) Irsku (2 676), Srbiju (2 049) i Švedsku (802). Pri tome treba uzeti u obzir da je promet stanovništva između bivših jugoslavenskih republika velik u oba smjera te ga treba izuzeti iz opće slike iseljavanja stanovništva.

Koliko je osoba uredno odjavilo prebivalište i vratilo osobne iskaznice, pitali smo MUP. 

"U 2014. prebivalište u Republici Hrvatskoj odjavile su 79 902 osobe, a u 2015. godini 12.333 osobe. U 2016. odjavljeno je 16.789 osoba, u 2017. godini 14 571 osoba, a u 2018. godini 11.739 osoba", stoji u odgovoru koji smo dobili uz napomenu da se temeljem ovih podataka ne može graditi cjelovita slika demografskih kretanja.

Pada broj novih iseljenika u Njemačku i Irsku

U usporedbi s DSZ-om, Državni statistički zavod u Wiesbadenu raspolaže sa znatno većim brojem hrvatskih doseljenika u Njemačku pa je tako u travnju objavio da su se prošle godine doselila 27.772 hrvatska državljana. No godinu dana ranije (2017.) taj je broj bio i veći – 35 295, a to je za 6242 više od procjene hrvatskih državnih statističara. Zavod je uz to objavio da se od samog ulaska Hrvatske u Europsku uniju u Njemačku doselilo više od 170 tisuća hrvatskih državljana. Prošla godina tako označava prekretnicu u kojoj je broj novodoseljenih počeo padati.

I irske statistike pokazuju da val ekonomskih migranata iz Hrvatske jenjava. Hrvatskim građanima 2016. izdano je 5312 PPS brojeva, dok je prošle godine taj broj pao na 4346. U Irsku se, od ulaska Hrvatske u EU, odselilo oko 22 tisuće hrvatskih građana, objavio je Centar za longitudinalne populacijske studije koji upozorava da se svakih 12 minuta i 47 sekundi jedna osoba iseli iz Hrvatske. Iako glavninu iseljenih čine radno sposobni neoženjeni muškarci, Centar upozorava i da je od 1999. do 2017. iz Hrvatske potencijalno emigriralo 22.030 djece rođene 1999. godine i kasnije, koja bi u promatranom razdoblju ispunila uvjete za upis u 1. razred.

Tomislav Markić Tomislav Markić Njemačkoj nedostaju i hrvatski svećenici. Otkriva li ovaj podatak pravu istinu o egzodusu iz Lijepe Naše?

Zašto ljudi odlaze?

Za razliku od nekadašnjeg iseljavanja, razgovori s novim iseljenicima potvrđuju da ovog puta primarni razlog odlaska u druge zemlje nije siromaštvo, već razočaranost hrvatskom državom, osjećajem da ne postoji sustav koji nagrađuje obrazovanje i rad te prijezir spram političkih elita. Ovakvi iseljenici poručuju da se ne namjeravaju vratiti u domovinu koja im ne pruža osjećaj materijalne, pravne ili radne sigurnosti i prosperiteta pa čak i kada, realno, žive u lošijim uvjetima nego što su ih imali u Hrvatskoj. Naraštaji njihovih djedova, pa i roditelja, ako su radili u inozemstvu, ušteđevinu su ulagali u nekretninsku štednju u Hrvatskoj, no njima to nije namjera. Primarni osjećaj koji imaju spram države jest ogorčenost i rado to ističu.

"Izgubili su vjeru da stvari mogu izaći nabolje. U Njemačkoj, gdje brojni objektivno znatno teže žive nego ikada u domovini, imaju nadu da će jednom biti bolje, dok su je ovdje izgubili", rekao je svojevremeno za DW dr. Tado Jurić, autor prvog velikog istraživanja koje je razotkrilo razloge novog vala iseljavanja prema Njemačkoj. 

Iseljenici s kojima smo stupili u kontakt u Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu mahom hvale manju opterećenost politikom u novoj domovini, otvorenost društva, kažu da je administracija lakša i brža te da imaju osjećaj kako mogu napredovati poslovno i životno.

Crne prognoze

U svjetlu navedenog Hrvatska bilježi manjak radnika, unatoč gotovo 113 tisuća prijavljenih formalnih tražitelja posla od kojih je dobar dio u inozemstvu. O prenapregnutosti mirovinskog sustava govori i podatak da na jednog umirovljenika dolazi tek 1,27 radnika pa ne čude sve glasniji pozivi Vladi na potpunu liberalizaciju uvoza povoljne radne snage.

Ni najnovija predviđanja UN-ovih demografa i statističara ne najavljuju svijetlu budućnost. Za 30 godina Hrvatska bi mogla imati tek 3,4 milijuna stanovnika, no to je jedan od optimističnijih proračuna. Čak i kada bi se svi novoiseljeni vratili u domovinu, to bi samo usporilo, ali ne i spriječilo brzo starenje stanovništva i dodatni pad mirovina za koje će se novac, gotovo u potpunosti, morati tražiti u proračunu.

Iseljavanje Državni statistički zavod Usporeno iseljavanje u Njemačku

Poreze plaćaju Irskoj, ali iscrpljuju hrvatsko zdravstvo

Iseljavanje je dodatno opteretilo i drugi solidarni sustav – onaj zdravstveni, ilustrirajući pritom anomaliju u procesu odgoja društva i građana. Naime, Hrvatska udruga ugovornih ordinacija mjesecima upozorava da je čak 330 tisuća iseljenika zadržalo zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj, iako na njega nemaju pravo. Prije odlaska u druge zemlje prijavili su se na Zavod za zapošljavanje i stekli status nezaposlene osobe, a s njim i besplatno zdravstveno osiguranje. Sada, tvrde obiteljski liječnici, prilikom dolaska u Hrvatsku na račun radnika ostalih u domovini koriste se, primjerice, besplatnim zubarskim i ginekološkim zahvatima ili dolaze po lijekove.

Da priča nije bez temelja, svjedoče i upozorenja agencija za posredovanje prilikom zapošljavanja u Irskoj koja, navodi se, nema dobro organiziran zdravstveni sustav. 

"Preporučujemo da takve preventivne preglede obavite tijekom godišnjeg odmora, pogotovo ako u Irskoj nemate privatno zdravstveno osiguranje, tako obavljeni pregledi i liječenja bit će povoljniji, čak i ako ih se plati", stoji na internetskoj stranici jedne takve agencije.

Ima i povratnika, ali malo

Iz svih ovih podataka jasno je da iseljavanje za Hrvatsku predstavlja kratkoročni, ali i dugoročni problem na kojeg demografi upozoravaju godinama, a politika nema adekvatan odgovor. Optimističniji analitičari upozoravaju da je iseljenički val u opadanju, no razlog tomu treba tražiti i u sve manjem bazenu potencijalnih iseljenika.

Gubimo li Hrvatsku? Profesor s Hrvatskog katoličkog sveučilišta: Ovo iseljavanje ne događa se slučajno

Dakako, bilježe se i povratci. Iz Njemačke se tako prošle godine doselilo 2973 osobe, procjenjuje DSZ, a iz Irske 124. Očito, na skori povratnički val ne treba računati. Ili, kako nam je objasnio Siniša Domislović, jedan od hrvatskih iseljenika koji već pet godina živi u Londonu: "Nemam nekih pretjeranih želja da se vratim. Politički se ništa nije promijenilo. Kada živiš u zemlji u kojoj se gubi zastupničko mjesto ili ministarska pozicija ako prebrzo voziš i lažeš na sudu ili se pokaže da ti je supruga koristila službenu karticu za plaćanje vožnje gradskim prijevozom, a onda kreneš redom po vijestima iz domovine, shvatiš da se tamo ništa promijenilo nije. Niti ima velike šanse da se promijeni u budućnosti".

  • Igggy:

    Pa jučer ste izvjestili da se Hrvati sveudilj vraćaju...kuku leleee

  • Tirano:

    Dobro se svi sjećamo vremena kada su burze bile prepune radnika, te ih se ucjenjivalo "nećeš ti, hoće oni s burze"!? Zašto sad cendrate!? Radnici žele više plaće, ili ima gdje će dobiti više?! Kako se situacija za samo 25 ... prikaži još!5 godina okrenula!? Dok ste se bogatili prodajama radničkih poduzeća, bogatili se, tada je bilo sve u redu? Što nam sada insinuirate? Želite li da se radi, platite i gotovo!? Tko će danas lud raditi ispod 1000€?!