U Njemačkoj je 2018. živio rekordan broj stranaca, a njihov broj u prošloj godini povećao se za oko 292 tisuće te sad iznosi 10,9 milijuna, dok su se prošle godine iz Hrvatske u Njemačku doselile 27.772 osobe, objavio je u ponedjeljak Državni statistički zavod u Wiesbadenu.
Broj državljana Republike Hrvatske s boravkom u Njemačkoj između 31. prosinca 2017. i 31. prosinca 2018. povećao se za 27.772 osobe. To je osjetno manje nego godinu dana prije kada se broj hrvatskih državljana u Njemačkoj povećao za 35.295.
Prošle je godine, prvi put otkako je Hrvatska 2013. ušla u Europsku uniju, broj doseljenika iz Hrvatske bio u padu u odnosu na godinu prije.
Krajem prošle godine u Njemačkoj je živjelo 395.665 državljana Republike Hrvatske, što je 170.694 više nego krajem 2012., posljednje godine u kojoj Hrvatska nije bila članica Europske unije.
Najviše hrvatskih državljana, njih 117.660, živi u saveznoj pokrajini Baden-Württemberg. Prema broju stranaca, Hrvatska se nalazi iza Turske, Poljske, Italije, Sirije, Rumunjske.
Ukupno je krajem 2018. u Njemačkoj živjelo nešto manje od 83 milijuna stanovnika, a broj od 10,9 milijuna stranaca odnosi se samo na osobe sa stranim državljanstvom.
Ako se gleda ukupan broj tzv. stanovnika s migrantskom pozadinom, u što ulaze i stranci, njemački državljani stranog porijekla, kao i etnički Nijemci koji su nakon raspada istočnog bloka doselili u Njemačku, tada je njihov broj koji iznosi 19,7 milijuna gotovo dvostruko veći.
Najveći priljev useljenika prošle je godine zabilježen iz zemalja zapadnog Balkana, Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Albanije. Porast useljenika iz ovih zemalja povezuje se sa zakonom o useljavanju stručne radne snage iz ovog dijela Europe koji je Njemačka donijela 2015.
Uz stanovnike iz zemalja zapadnog Balkana, najveći broj useljenika koji su u Njemačku došli na temelju radnih ugovora dolazi iz Indije, Kine i SAD-a.
