Godine 2015. njemačka Vlada donijela je odredbe o zapadnom Balkanu kojima je reguliran način na koji radnici s tog područja mogu pronaći posao u Njemačkoj. Od tada do danas sa zapadnog Balkana u tu zemlju otišle su tisuće radnika, najviše građevinskih, zdravstvenih i radnika iz ugostiteljstva.
O tome je za Deutsche Welle govorio Wido Geis-Thöne, stručnjak iz Njemačkog instituta za gospodarstvo.
"Ta uredba smatra se uspjehom. Do 2015. godine imali smo veliki broj potražitelja azila sa zapadnog Balkana. Otada imamo jaku radnu migraciju - osobe koje ovdje nalaze posao i daju veliki doprinos postojanju stručne radne snage u Njemačkoj. Sveukupno gledano, malo je toga što bi se moglo proglasiti negativnim u svemu tome", rekao je Geis-Thöne.
U Njemačku dolaze uglavnom srednjekvalificirani radnici, ali postoji određeni postotak i visoko kvalificiranih.
"Meni nije poznato da su se gospodarstvenici žalili kako nije riječ o kvalificiranim radnicima. A kada pogledamo statistike, vidimo da polovica pridošlih radi baš poslove za koje se traži odgovarajuća diploma. Rekao bih da je najveći dio njih negdje na sredini kada je riječ o kvalifikacijama. Imamo i visokokvalificirane ljude, iako njih je manje nego što ih dolazi iz nekih trećih zemalja, tu imamo nešto više slabokvalificiranih radnika nego u kontekstu drugih. Ali, najveći dio njih je zaista srednjekvalificiran i pod tim podrazumijevam osobe koje nemaju diplomu neke visoke škole, ali nisu ni slabo kvalificirani, već su pohađali neku zanatsku školu", istaknuo je Geis-Thöne.
Radnici koji odlaze u Njemačku najviše rade u sektoru građevine, ugostiteljstva i zdravstvenih usluga.
"Riječ je o širokom spektru, ali vidimo da mnoge osobe sa zapadnog Balkana rade na građevinskim poslovima; nešto više ih ima u ugostiteljstvu, također dosta njih ima u sektoru uslužnih djelatnosti, a posebno u službi za čišćenje i u zdravstvu ih ima nešto više nego drugih radnika", navodi se.
Početkom 2019. godine u Njemačkoj je bilo 100 tisuća radnika sa zapadnog Balkana na jednostavnim poslovima i 60 tisuća na poslovima za koje se traže kvalifikacije, s izuzetkom Crne Gore.
Kada je riječ o temi integracije ne tržištu rada teško je doći do podataka koliki broj radnika s Balkana ima stalne radne ugovore.
"Ne mogu reći ništa o tome u kojoj mjeri su ugovori na ograničeno ili neograničeno vrijeme. Ali, polazimo od toga da su to tipični ugovori koji osiguravaju zaradu i daju određenu sigurnost, jer je to uvjet za dobivanje boravišne dozvole. Ne treba smatrati da su svi na slabo plaćenim poslovima pod lošim uvjetima, već da se radi o regularnim uvjetima rada koji je dobro plaćen", istaknuo je Wido Geis-Thöne.
