Naslovnica Vijesti

Njemački mediji: Problemi s novim gastarbajterima

Die Welt citira i Sejlu Vojić iz sindikalnog savjetovališta "Poštena mobilnost" koja govori o tome kako su radnici zbog nesnalaženja lak plijen za nepoštene poslodavce
19. srpnja 2019. u 09:12 0 komentara 1762 prikaza
Gradilište
Foto: Josip Maljak/PIXSELL

Berlinski dnevnik Die Welt pozabavio se u izdanju od četvrtka iskustvima radnika iz zemalja zapadnog Balkana koji su posljednjih godina u Njemačku stigli na temelju tzv. Pravila o zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana koje je na snagu stupilo početkom 2016., piše Deutsche Welle.

Iseljavanje Padaju rekordi Sve više Hrvata u Njemačkoj! Od nas su 'bolji' samo Rumunji

Pozitivna i negativna iskustva

U članku pod nazivom "Dvojba oko novih gastarbajtera" autor kroz priču 35-godišnjeg građevinskog radnika Damira Hamzića analizira iskustva stečena nakon uvođenja Pravila o zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana. Hamzić, koji radi u građevinskom poduzeću Oto Quast u Freudenbergu na zapadu Njemačke, jedan je od pozitivnih primjera. Zadovoljan je i ovdje, kako kaže, zarađuje oko 2200 eura neto mjesečno, što je poprilična razlika u odnosu na posljednju plaću u Bosni i Hercegovini, gdje ja zarađivao samo 300 eura i nije bio osiguran.

Hamzić je jedan od 44.093 radnika iz zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija), koliko ih je od uvođenja ovog pravila početkom 2016. došlo na rad u Njemačku. Ova mjera uvedena je kako bi se smanjio broj tražitelja azila iz ovog dijela Europe i nakon što ih je Bundestag proglasio zemljama sigurnog podrijetla, što je mogućnost stjecanja prava na azil svelo na minimum.

Građani bijesni Preskupi stanovi u Njemačkoj. München uvjerljivo prvi, no doznajemo i gdje je najpovoljnije stanovati

No nisu svi tako zadovoljni kao Hamzić. Die Welt citira i Sejlu Vojić iz sindikalnog savjetovališta "Poštena mobilnost" koja govori o tome kako su radnici zbog nesnalaženja lak plijen za nepoštene poslodavce koji im ili ne plaćaju propisani minimalac ili ih varaju kod potpisivanja ugovora.

No, s druge strane, njemačka politika je, kako piše Die Welt, tako reagirala i na potrebe tržišta rada koje vapi za radnicima svih profila pa tako i nekvalificiranom radnom snagom. Od ovog pravila nije profitiralo samo građevinarstvo nego i poljoprivreda. Poduzetnici poput Reinharda Quasta profitiraju od ovog pravila i plediraju za njegovo zadržavanje.

Budućnost pravila više nego upitna

No, kako piše Die Welt, produljenje pravila o zapošljavanju sa zapadnog Balkana više je nego neizvjesno. Ono je vremenski ograničeno do kraja 2020. i pitanje je hoće li nakon toga biti produljeno. Glavne zamjerke političara odnose se na činjenicu da preko ovog pravila previše nekvalificiranih radnika dolazi u Njemačku. Uvjet za dobivanje radne vize nisu kvalifikacije nego radni ugovori. Isto tako nije potreban ni dokaz o poznavanju njemačkog jezika pa mnogi političari strahuju kako to vodi još većim problemima u procesu integracije. 

Nova studija Treba li 'kulturu dobrodošlice' tražiti svijećom u Njemačkoj?

"Mi ne želimo da pravilo o zapadnom Balkanu, koje ne postavlja nikakve uvjete ni u vezi s kvalifikacijom ni s poznavanjem jezika, stvori novu gastarbajtersku problematiku", rekao je za Die Welt Thorsten Frei, potpredsjednik zastupničkog kluba kršćanskodemokratske Unije CDU/CSU u Bundestagu.

Negativnu ocjenu pravilu o zapadnom Balkanu, doduše iz različitih razloga, daju i predstavnici ostalih parlamentarnih stranaka. Stranka Zeleni tako kritizira kompliciranu i dugotrajnu proceduru izdavanja radne vize u njemačkim diplomatskim predstavništvima na Balkanu. U Sarajevu se u međuvremenu na termin u ambasadi čeka godinu i pol, piše Die Welt, što cijelo pravilo čini apsurdnim. 

"Ni poslodavac ni radnik ne mogu ništa planirati. Time je ovo pravilo beskorisno", tvrdi liberalni političar Stephan Thomae.

Strah od recesije Sve je više loših vijesti iz njemačke ekonomije. Narudžbe za industriju u stalnom su padu

Evaluacija Pravila o zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana trebala bi biti gotova krajem ove godine. Na temelju dobivenih rezultata političari će odlučiti o budućnosti ovog mehanizma zapošljavanja s Balkana.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.