Berlinski dnevnik Die Welt pozabavio se u izdanju od četvrtka iskustvima radnika iz zemalja zapadnog Balkana koji su posljednjih godina u Njemačku stigli na temelju tzv. Pravila o zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana koje je na snagu stupilo početkom 2016., piše Deutsche Welle.
Pozitivna i negativna iskustva
U članku pod nazivom "Dvojba oko novih gastarbajtera" autor kroz priču 35-godišnjeg građevinskog radnika Damira Hamzića analizira iskustva stečena nakon uvođenja Pravila o zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana. Hamzić, koji radi u građevinskom poduzeću Oto Quast u Freudenbergu na zapadu Njemačke, jedan je od pozitivnih primjera. Zadovoljan je i ovdje, kako kaže, zarađuje oko 2200 eura neto mjesečno, što je poprilična razlika u odnosu na posljednju plaću u Bosni i Hercegovini, gdje ja zarađivao samo 300 eura i nije bio osiguran.
Hamzić je jedan od 44.093 radnika iz zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija), koliko ih je od uvođenja ovog pravila početkom 2016. došlo na rad u Njemačku. Ova mjera uvedena je kako bi se smanjio broj tražitelja azila iz ovog dijela Europe i nakon što ih je Bundestag proglasio zemljama sigurnog podrijetla, što je mogućnost stjecanja prava na azil svelo na minimum.
No nisu svi tako zadovoljni kao Hamzić. Die Welt citira i Sejlu Vojić iz sindikalnog savjetovališta "Poštena mobilnost" koja govori o tome kako su radnici zbog nesnalaženja lak plijen za nepoštene poslodavce koji im ili ne plaćaju propisani minimalac ili ih varaju kod potpisivanja ugovora.
No, s druge strane, njemačka politika je, kako piše Die Welt, tako reagirala i na potrebe tržišta rada koje vapi za radnicima svih profila pa tako i nekvalificiranom radnom snagom. Od ovog pravila nije profitiralo samo građevinarstvo nego i poljoprivreda. Poduzetnici poput Reinharda Quasta profitiraju od ovog pravila i plediraju za njegovo zadržavanje.
Budućnost pravila više nego upitna
No, kako piše Die Welt, produljenje pravila o zapošljavanju sa zapadnog Balkana više je nego neizvjesno. Ono je vremenski ograničeno do kraja 2020. i pitanje je hoće li nakon toga biti produljeno. Glavne zamjerke političara odnose se na činjenicu da preko ovog pravila previše nekvalificiranih radnika dolazi u Njemačku. Uvjet za dobivanje radne vize nisu kvalifikacije nego radni ugovori. Isto tako nije potreban ni dokaz o poznavanju njemačkog jezika pa mnogi političari strahuju kako to vodi još većim problemima u procesu integracije.
"Mi ne želimo da pravilo o zapadnom Balkanu, koje ne postavlja nikakve uvjete ni u vezi s kvalifikacijom ni s poznavanjem jezika, stvori novu gastarbajtersku problematiku", rekao je za Die Welt Thorsten Frei, potpredsjednik zastupničkog kluba kršćanskodemokratske Unije CDU/CSU u Bundestagu.
Negativnu ocjenu pravilu o zapadnom Balkanu, doduše iz različitih razloga, daju i predstavnici ostalih parlamentarnih stranaka. Stranka Zeleni tako kritizira kompliciranu i dugotrajnu proceduru izdavanja radne vize u njemačkim diplomatskim predstavništvima na Balkanu. U Sarajevu se u međuvremenu na termin u ambasadi čeka godinu i pol, piše Die Welt, što cijelo pravilo čini apsurdnim.
"Ni poslodavac ni radnik ne mogu ništa planirati. Time je ovo pravilo beskorisno", tvrdi liberalni političar Stephan Thomae.
Evaluacija Pravila o zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana trebala bi biti gotova krajem ove godine. Na temelju dobivenih rezultata političari će odlučiti o budućnosti ovog mehanizma zapošljavanja s Balkana.
