Moja Hrvatska
Naslovnica Vijesti

Prve Ljetne radionice 'pun pogodak' Hrvatskog centra u Beču i 'Obzora'

Ovdje se okupljaju djeca gradišćanskih Hrvata, suvremenih hrvatskih doseljenika koji ovdje žive i rade, bez obzira da li su Dalmatinci, Zagorci, Slavonci ili su iz nekih drugih dijelova Hrvatske i sredina
21. srpnja 2020. u 12:21 0 komentara 53 prikaza
Foto: Hrvatski centar Beč

Hrvatski centar gradišćanskih Hrvata u Beču u svojim je prostorijama zajedno s udrugom za poticanje kreativnog razvoja „Obzor“ ovog ljeta prvi put organizirao Ljetne radionice hrvatskog jezika, kulture i tradicije za djecu i mlade. Kako smo čuli od roditelja, ali i brižnih stručnih voditeljica Ljetnih radionica Jelene Tyran, kroatistice i etnologinje, Adrijane Markon Jurčić profesorice hrvatskog jezika i književnosti koja je i predsjednica udruge „Obzor“ te Nike Račić, studentice slavistike na Bečkom sveučilištu premijerna organizacija Ljetnih radionica bio je „pun pogodak“. Dovoljan razlog da smo s njima porazgovarali zašto su se zapravo odlučili na ovaj važan, ali ne baš jednostavan organizatorski korak.

Hrvatski veleposlanik Glunčić BORBA ZA MATERINJI JEZIK Glunčić austrijskim Hrvatima: Podržite Građansku Inicijativu o samostalnom hrvatskom jeziku

„Tijekom godine imamo mnogo djece na raznim tečajevima koje nudimo u Hrvatskom centru i kako su upravo djeca bila ta koje je korona ograničila socijalne kontakte i druženje sa svojim vršnjacima i više od tri mjeseca prisilila ih da ostanu kod kuće s roditeljima, došli smo na ideju da im to barem malo nadoknadimo i organiziramo Ljetne radionice na kojima će uz igru naučiti nešto i o hrvatskom jeziku, kulturi i tradiciji na njima prihvatljiv način“, rekla je za „Večernji list“ Jelena Tyran. Istaknula je da je to ove godine zapravo „test-projekt“, iz kojeg će i organizatori nešto naučiti i sljedeće godine poboljšati i dodatno proširiti svoju ponudu. Tyran je napomenula da se radionice održavaju svaki dan do 27. srpnja i da roditelji mogu odabrati žele li djecu poslati samo jedan dan na određenu temu, više puta u tjednu na razne teme ili cijeli tjedan.

Predsjednica udruge „Obzor“ Adrijana Markon Jurčić nam je rekla kako joj je bilo važno da se djeci ponudu atraktivne i za njih privlačne teme, kroz koje će moći pokazati svoju kreativnost.

„Sabrali smo najatraktivnije teme koje obuhvaćaju hrvatski jezik, medijsku kulturu, književnost i folklor i ponudili na radionicama svaki dan novu temu. Prvi je dan to bila glagoljica, drugi dam stop-motion animacija, treći dječje tradicijske igre, a četvrti oslikavanje pjesama i jezične igre. Za svakoga ponešto!“, pojasnila je Makron-Jurčić dodavši kako su sve tematske radionice bile prilagođene pojedinim dječjim uzrastima, uzimajući u obzir i onu djecu koja još ne vladaju hrvatskim jezikom.

Opunomoćeni ministar Branimir Lončar UOČI IZBORA ZA HRVATSKI SABOR Voditelj konzularnog odjela Lončar pozvao Hrvate u Austriji da izađu na izbore

„Glagoljica je oduševila djecu. Naučili su pisati glagoljička slova i najzanimljivije im je bilo napisati svoje ime na glagoljici te oslikavanja platnenih torbi i šalica glagoljičnim slovima. Sve te svoje kreativne uratke mogli su odnijeti kući, pa će im to ostati suvenir koji će ih podsjećati na našu Ljetnu radionicu“, istaknula je predsjednica „Obzora“. Kako nam je u nastavku ispričala, djeca su se pokazala izuzetno kreativnom, posebno na tematskoj radionici „stop-motion animacija“.

„U sklopu te radionice upoznali smo ih i s medijskom kulturom, pa su imali priliku nešto saznati i o našim crtanim filmovima kao na primjer Doktoru Baltazaru, Surogatu Dušana Vukotića itd. Nakon toga su sami pokušali napravi vlastitu stop-motion animaciju, a to je tehnika nizanja sličica jedne za drugom. To je za njih posebno važno jer kroz to vježbaju koncentraciju i strpljenje“, rekla je Makron Jurčić. Napomenula je kako su djeca bila oduševljenja i radionicom „dječjih tradicijskih igara“, koje su upoznali u obližnjem parku, kao i radionicom „oslikavanja pjesama i jezičnim igrama“ u sklopu koje su djeca upoznata s dječjim pjesništvom i pjesnicima poput Dobrice Cesarića, Ratka Zvrka, Enesa Kiševića i drugih. Nakon što su čuli pjesme navedenih autora, djeca su iz njih birala njima zanimljive riječi, slagali ih da gramatički i smisleno mogu stajati jedna uz drugu, i tako je nastala neka nova kreativna dječja pjesma, koju su potom oslikali. Za najmlađe je to bilo preteško i oni su se zabavljali jezičnim igrama.

„Svako dijete je iz radionice ponijelo kući svoju malu mapu radova kako bi roditelji mogli ne samo vidjeti što smo s njima radili nego i kod kuće sami poticat jezični razvoj svoje djece“, istakla je Makron Jurčić.

NASTAVA HRVATSKOG U INOZEMSTVU 'Zahvaljujući entuzijastima Perici Mijiću i Đurđici Vučković Hrvatska dječja škola u Beču obilježila kraj 18. školske godine'

Studentica slavistike Nika Račić je rekla kako je „rad s djecom veliki izazov“ dodavši:

„To je jedno novo iskustvo i bogatstvo, ta vesela dječja lica, njihova iskrenost i veselje da nešto novo nauče“.

Napomenula je kako su na početku tjedna i radionica, koje su trajale od 10 do 12 sati prijepodne, djeca bila pomalo suzdržana i šutljiva, a na kraju tjedna vesela, bučna i presretna da su stekla nova poznanstva i prijatelje.

„Prvi i zadnji dan u tjednu dvije su posve različite priče“, poručila je Račić i sama zadovoljna da je sve prošlo uspješno, bez dječjeg plača i problema.

Istaknula je kako je važno bilo da je „za svakoga bilo ponešto“ i da je svaka tematska radionica bila djeci „na svoj način zanimljiva“.

„Posebno zanimanje pobudilo je ispisivanje čaša i platnenih torbi i vlastitog imena glagoljicom, jer su to bili pokloni koje su nosili svojim roditeljima. A i učenje u parku, u prirodi i na zraku bilo je pun pogodak. Posebno oduševljenje i ponos pokazala su i na radionici stop-motion svojim uspješnim i zanimljivim animacijama“, zaključila je Račić.

Zlatko Šljivić Gale IZBORNA SJEDNICA Zlatko Šljivić Gale novi predsjednik Austrijsko-hrvatske zajednice za kulturu i šport u Beču

Na upit iz kojih sve krugova potječu djeca koja su bila sudionici Ljetnih radionica, Nika Račić nam je odgovorila:

„Kod nas u Hrvatskom centru se ne gleda tko je od kuda, pa se ovdje okupljaju djeca gradišćanskih Hrvata, suvremenih hrvatskih doseljenika koji ovdje žive i rade, bez obzira da li su Dalmatinci, Zagorci, Slavonci ili su iz nekih drugih dijelova Hrvatske i sredina. Sve je to jedna miješana skupina u kojoj ima i djece iz mješovitih brakova gdje je jedan od roditelja Austrijanac, a drugi iz Hrvatske ili Bosne i Hercegovine. Imali smo čak i kombinaciju da je jedan od roditelja bio s Filipina, a drugi iz Hrvatske. Nama je jedino važno da svi koji dođu žele učiti hrvatski jezik i upoznati hrvatsku kulturu i tradicije“.

I što na kraju reći, nego čestitke organizatorima, Hrvatskom centru u Beču i udruzi „Obzor“, te timu stručnih voditeljica u kojem su još i Ines Krizmanić, učiteljica razredne nastave i Anita Sabljić, studentica slavistike, koji zdušno brinu o očuvanju hrvatskog jezika u višejezičnom austrijskom prostoru.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.