Pod naslovom „Ivan Filip Vesdin – Paulinus a Sancto Bartholomaeo“ i podnaslovom „Most između Europe i južne Azije“, prof. dr. Zdravke Matišić, jedna od vodećih hrvatskih indologinja održala je u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču, zanimljivo znanstveno predavanje, koje je privuklo brojnu publiku.
Riječ je o Ivanu Filipu Vesdinu (1748.-1806.), gradišćanskom Hrvatu i svjetski poznatom znanstveniku i pioniru europske indologije. Rođen je u hrvatskoj obitelji, u selu Cimovu /Cimofu (Hof am Leithagebirge) u današnjoj Donjoj Austriji. Uz materinski, hrvatski jezik govorio je još desetak drugih europskih jezika, a kao misionar u Indiji trinaest godina, ovladao je i sanskrtom i brojnim drugim indijskim dijalektima.
„ Koliko je bio cijenjen u Indiji govori i spomen ploča podignuta u indijskoj državi Kerali na kojem je upisan sljedeći tekst : Ivan Filip Vesdin, gradišćanski Hrvat, bosonogi karmelićanin, s redovničkim imenom Paulin od Svetog Bartolomeja, misionar u Malabaru od 1776. do 1789. Autor prve tiskane sanskrtske gramatike i preteča indijskih i indo-europskih studija, u veliku čast svoje domovine i hrvatskog i indijskog naroda“, rekla je prof. Matišić. Naglasila je kako su Vesdinova djela nastala nakon njegovog povratka iz Indije u Europu 1789. godine, u vrijeme prosvjetiteljskog ozračja. Radi se o 20-tak njegovih objavljenih knjiga.
„Iz njegovog bogatog objavljenog stvaralačkog opusa izabrala sam tri njegova najznačajnija djela koje ilustriraju ne samo njegovo zavidno znanje i svestranost nego pokazuju i njegov dojmljiv karakter, zbog kojeg je bio omiljen i cijenjen“, rekla je predavačica, dodavši:
„ To su prva tiskana gramatika sanskrta Sidharubam, njegovo najcjenjenije indološko djelo Brahmanski liturgijski, mitološki i građanski sustav u kojem je dao do tada najsustavniji prikaz indijske kulture i civilizacije te Vesdinova knjiga osobnih svjedočanstava o prilikama u Kerali „Kršćanska Istočna Indija“.
Kako bi si publika mogla lakše predočiti veliki povijesno-znanstveni značaj ovog gradišćanskog Hrvata, koji je uvijek isticao svoje hrvatske korijene, prof. Matišić je predavanje podijelila na nekoliko područja: Vesdinovo rođenje i rodno mjesto, obitelj i edukacija, boravak u Rimu, boravak u Indiji, povratak u Europu, svjetski ugled i pitanje što dalje?
Vezano uz ovo posljednje – što dalje – prof. Matešić je rekla da kada je riječ o Filipu Vesdinu mnogo toga čime se je bavio ovaj izuzetno marljivi i simpatičan znanstvenik, pogotovo na području jezikoslovlja, povijesti, povijesti umjetnosti, zemljopisa, arheologije, numizmatike itd. treba dalje istraživati. Zato je predložila osnivanje Radne skupine na čelu s dr. Herbertom Gasserom, osnivačem i ravnateljem hrvatske knjižnice i čitaonice „Filip Kaušić“ u Celindofu u Austriji, koji se je bavio djelom Vesdina i još prije nekoliko godina zajedno s predavačicom posjetio gradonačelnika i dogradonačelnici u Vesdinovom rodnom mjestu. Publika i ljudi iz struke aplauzom su pozdravili prijedlog prof. Matišić, na čijem su predavanju bili, uz gradonačelnika i dogradonačelnicu Cimofa, Felixa Medwenitscha i Karolinu Gumpinger i dr. Gassner.
Hvale vrijedan prijedlog dao je poznati gradišćanski Hrvat i vinar iz Gradišća Mate Kliković da treba uz već postojeću spomen ploču u Vesdinonovom rodnom mjestu Cimofu na njemačkom jeziku, postavi i spomen ploča na hrvatskom jeziku. Izrazio je spremnost da i osobno sponzorira tu akciju, što je naišlo na burno odobravanje publike.
„Vesdin je bio naš gradišćanski Hrvat, na kojeg smo svi mi ponosni“, rekao je Kliković.
Bečkom predavanju bila je nazočna i hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković, koja je uvodno prigodnim riječima pozdravila predavačicu prof.dr. Matišić i sve nazočne.
Gradonačelnik Cimofa Medwenitsch i njegova zamjenica Gumpinger zahvalili su hrvatskoj veleposlanici na domaćinstvu bečkog skupa, te predavačici na izboru teme, koja je, kako su istakli, predstavljenim impresivnim životopisom i djelima Filipa Vesdina, i njihov gradić stavili u središte austrijske i hrvatske pozornosti.
Gle, svećenik! To je onaj koji pripada onoj Crkvi koja je zadrta, neznanstvena, zaostala? Malo mi je to čudno, svi znanstvenici koji su unaprijedili znanost u prošlosti bili su i svećenici? Pa zar nije Crkva protiv znanosti i obrazovanja? :)))