Moja Hrvatska
Naslovnica Vijesti

Preminulom dr. Seršiću spomen obilježje hrvatske zajednice u Austriji i znanstveni skup gradišćanskih Hrvata

Tyran je istakao kako je Seršić bio od svog dolaska 1988. godine u Beč, gost u Hrvatskom centru gradišćanskih Hrvata, te da je toliko znao da “iz ljubomore nekih nije baš odmah bio rado viđeni gost”
17. ožujka 2022. u 16:36 0 komentara 30 prikaza
Foto: Snježana Herek
Pogledajte galeriju 1/6

“Centar.Spomenar” naziv je znanstvenog skupa, održanog u srijedu navečer u organizaciji Hrvatskog centra gradišćanskih Hrvata u Beču, u spomen preminulog dr. Josipa Seršića, kroatista i uglednog člana Hrvatske akademske zajednice (HAZ) u Austriji. Ili kako je to Hrvatski centar precizno napisao: “U spomen polihistora, novinara i liječnika, koji je bio angažiran u niz hrvatskih udruga u Beču”.

Dr. Seršić je preminuo u Beču na blagdan Sv. Stjepana 26. prosinca 2020., no zbog pandemije koronavirusa i strogih zaštitnih mjera predstavnici hrvatske zajednice u Austriji nisu se do sada imali prilike na prikladan način oprostiti od svog dugogodišnjeg dobrog prijatelja i suradnika. Ili kako je na jučerašnjem znanstvenom skupu rečeno od “putujuće enciklopedije”, što je naš dagi Josip, inače rođen u Baškoj na otoku Krku 1948. godine, doista i bio. 

Kako je u ime organizatora znanstvenog okupljanja uvodno rekao glavni urednik Hrvatskih novina Petar Tyran, Hrvatski je centar svoju tradicionalnu Kulturnu nagradu “Metron” za 2020. godinu, za očuvanje hrvatskog jezika, povijesti, kulture i identiteta, posmrtno dodijelio dr. Seršiću.

Kako mu nagrada nije mogla biti uručena, glavna tajnica Hrvatskog centra  Gabriela Novak-Karall je predsjedniku Hrvatske akademske zajednice u Beču Marijanu Kalapuriću predala Povelju za nagradu “Metron”, koja će krasiti prostorije HAZ-a i podsjećati na Seršićeva vrijedna i nezaboravna postignuća.

“A ona su, a tome može svjedočiti hrvatska zajednica u Austriji, ostavila neizbrisivi trag u hrvatskoj povijesti i kulturi”, rekao je idejni začetnik, utemeljitelj i prvi predsjednik Austrijsko-hrvatskog društva (AHD) u Beču dr. Marijan Brajinović, govoreći o dugogodišnjoj suradnji ovog Društva sa dr. Seršićem, koji je u Beč došao 1988. godine. Podsjetio je na velebna Seršićeva djela, knjigu “Hrvatski Beč” i knjigu “400 godina Hrvata u Beču - Hrvatsko selo”” izašle 2009. godine, koja je posebno važna za gradišćanske Hrvate u Beču i njihova povijesna saznanja. Zašto, ukratko je pojasnila Gabriela Novak Karall istaknuvši kako je dr. Seršić na dokumentirani način opisujući “Hrvatsko selo” u 7. bečkom stambenom okrugu dokazao da su tadašnji Hrvati koji su se naseljavali u Beču, a preteće su gradišćanskih Hrvata, “autohtoni i na području Beča, a ne samo u Gradišću”.

“Gradišćanski su Hrvati preko moravskih polja doseljavali u Beč i tako je nastalo tzv. Hrvatsko selo”, dodala je Novak Karall. Napomenula je kako su znanstveni simpozij organiziran povodom promocije Seršićeve knjige, kao i prigodna izložba izazvali “veliko zanimanje znanstvenika i javnosti ne samo u  Beču, Gradišću i Austriji nego i u Zagrebu i Bratislavi”. Posebno je naglasila i značaj 400 godina starog hrvatskog grba, kojeg je Seršić također pronašao kopajući godinama i desetljećima po raznim povijesnim i ostalim arhivima.

Tyran je istakao kako je Seršić bio od svog dolaska 1988. godine u Beč, gost u Hrvatskom centru gradišćanskih Hrvata, te da je toliko znao da “iz ljubomore nekih nije baš odmah bio rado viđeni gost”.

“Od samog sam početka prepoznao njegovo ogromno znanje, a o gradišćanskim je Hrvatima znao više nego što smo mi sami znali o sebi. Odmah mi je bilo jasno da ogromno znanje tog polihistora treba iskoristiti i tako je postao novinar suradnik Hrvatskih novina s brojnim povijesnim i medicinskim osvrtima i temama”, ispričao je Tyran.

Dodao je kako je od Seršića, koji je bez ikakve novčane naknade pisao za Hrvatske novine “puno toga naučio”, predavši Zahvalnicu za Seršića predsjedniku HAZ-a Beč.

O Seršićevom ogromnom znanju i suradnji s hrvatskim Veleposlanstvom u Beču govorio je opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH u Austriji Silvio Kus. Spomenuo je i Seršićevo isticanje značaja postavljanja spomen obilježja Zrinskom i Frankopanu u Bečkom Novom Mjestu.  “ Izuzetno smo žalosni da Josip više nije među nama, ali sačuvati ćemo sjećanje na njega i sve što je postigao i ostavio nam u nasljeđe”, rekao je Kus.

Predsjednik HAZ-a Kalapurić je govorio o životopisu i aktivnostima Josipa Seršića općenito i unutar Akademske zajednice. Spomenuo je Seršića i njegov doprinos organizaciji simpozija o Hrvatima na bečkom Sveučilištu povodom obilježavanja 650. obljetnice Sveučilišta u Beču,  njegova predavanja o značaju bitke kod Sigeta, Zrinskim i Frankopanima, brojnim hrvatskim povijesnim i kulturnim velikanima, medicinskim rječnicima i hrvatskom jeziku, o Mariji Tereziji  itd.

Ono što je bilo zajedničko gotovo svim govornicima bilo je da su pokojnog dr. Seršića opisali kao “samozatajnu i tihu, ali visoko i široko obrazovanu osobu, velikog prijatelja i domoljuba”.

Kako ističe HAZ Beč- “u olujnim vremenima devedesetih godina svojim je predavanjima, humanitarnim radom i pisanjem razbio nametnutu sliku o hrvatskoj prošlosti na način koji je istovremeno svjedočio o jasnoj slici stvaranja Hrvatske kao samostalne države koju je duboko u sebi nosio”.

Uoči znanstvenog skupa, jučer poslijepodne su posebnu počast dr. Seršiću odali i inicijatori i organizatori postavljanja spomen obilježja od granita na njegovom grobu na jednom od bečkih groblja, i to u obliku knjige s prigodnim tekstom. Bili su to predsjednik HAZ-a Marijan Kalapurić i prvi predsjednik AHD-a dr. Marijan Brajinović, u nazočnosti bečkih Hrvata.

Dr. Brajinović je sudionicima znanstvenog skupa predložio da se sva Seršićeva vrijedna postignuća i ono što je ostavio iza sebe preda i  pohrani u Zavičajnom muzeju u njegovoj rodnoj Baški na otoku Krku, kako bi njegovi mještani i buduće generacije mogli biti ponosni na njega.

NAKON DVOGODIŠNJE STANKE Hrvatski festival 'Crofest' održan u Detroitu IZBORNA REFORMA Uputili otvoreno pismo: Iseljeničke udruge diljem svijeta traže jednakopravnost Hrvata u BiH Javni poziv Država osigurala pet milijuna kuna za projekte Hrvata u iseljeništvu
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.