"Nacionalno u hrvatskoj glazbi 19. i 20. stoljeća" naziv je predavanja bivše savjetnice za kulturu i opunomoćene ministrice u hrvatskom veleposlanstvu u Austriji dr. Zdenke Weber, održanog u Hrvatskom centru u Beču.
"Od 19. stoljeća hrvatska glazba se razvijala u dva smjera. Jedan su činili skladatelji usmjereni na Europu i velike europske utjecaje i stilove, a drugi oni koji su zagovarali pisanje nacionalne glazbe, temeljene na hrvatskoj narodnoj glazbi i folkloru te na utjecajima iz hrvatske glazbene baštine", rekla je dr. Weber, napomenuvši kako je, da bi publici bilo zanimljivije, skladatelje predstavila PowerPoint prezentacijom.
I to počevši od Vatroslava Lisinskog i njegove prve nacionalne hrvatske opere "Ljubav i zloba", budnica i davorija u vrijeme Ilirskog preporoda, Ferde Livadića, začetnika narodnog stila u hrvatskoj glazbi te Franje Kuhača, sakupljača hrvatskog narodnog blaga i ideologa nacionalnog smjera, kojeg su kasnije slijedili Božidar Širola i Antun Dobronić.
Prema riječima predavačice, taj smjer slijedio je i Čeh Fran Lhotka, koji je 1909. godine došao u Operu zagrebačkog HNK kao hornist, te je njegov balet "Đavo u selu" utemeljen na narodnoj melodici i nošnjama.
Tu je još i etnomuzikolog i akademik Vinko Žganec te Jakov Gotovac s komičnom operom "Ero s onoga svijeta", zatim "Licitarsko srce" Krešimira Baranovića, opera "Ekvinocij" Ivana Brkanovića itd.
"Sve su to skladatelji koji pripadaju nečemu što se u 20. stoljeću, između dva svjetska rata, nazivalo neonacionalnim ili novonacionalnim smjerom, jake orijentacije prema folkloru, počevši od Josipa Štolcera Slavenskog i njegovih zborova", pojasnila je dr. Weber.
Potom je predstavila maestra Slavka Zlatića te mlađu generaciju hrvatskih skladatelja, među kojima je i Varaždinac Davor Bobić, koja danas također koristi folklor na različite načine.
"Bitno je naglasiti da se u to vrijeme napušta dur i mol, što je za europsku glazbu 19. stoljeća bilo karakteristično", istaknula je naša sugovornica.
Predavanje su organizirali Hrvatski centar u Beču i Matica Hrvatska Beč.
Sve pohvale dr. Weber koja je na zanimljiv način, s brojnim glazbenim i vizualnim prilozima, uspješno približila publici tko je sve i na koji način obilježio "Nacionalno u hrvatskoj glazbi 19. i 20 stoljeća".
