Moja Hrvatska
Naslovnica Vijesti

Predavanje Dubrovčanina prof. Martinovića o Ruđeru Boškoviću

Napomenuo je kako je prije odlaska iz Beča rukopis svog remek-djela povjerio isusovcu Karlu Scherfferu koji se pobrinuo da Boškovićevo djelo bude tiskano u Beču do kolovoza 1758. godine
24. listopada 2019. u 10:27 0 komentara 43 prikaza
Foto: Snježana Herek
Pogledajte galeriju 1/4

"Ruđer Bošković, hrvatski isusovac i polihistor, profesor matematike na središnjem isusovačkom učilištu Collegium Romanum, rođen 1711. u Dubrovniku i preminuo 1787. godine u Milanu, mnogostrukim je vezama povezan s Bečom i dvorom carice Marije Terezije", rekao je Dubrovčanin dr. sc. Ivica Martinović, profesor emeritus zagrebačkog Sveučilišta i znanstveni savjetnik Instituta za filozofiju u Zagrebu u uvodu svog izuzetno zanimljivog predavanja "Recepcija Boškovićeve filozofije prirode u Beču (1761. – 1773.)", održanog u utorak navečer u hrvatskom veleposlanstvu u Beču.

Tribina Weber uvjerila Bečane da glazbe nikada nije dosta

Prije nego što je prešao na glavnu temu predavanja, prof. Martinović, inače najpoznatiji istraživač djela Ruđera Boškovića u Hrvatskoj, prisutnoj publici u uvodnom djelu nanizao je sedam različitih aspekata Boškovićevih susreta s Bečom i dvorom Marije Terezije. 

Između ostalog, pročitao je i citat bečkog sveučilišnog profesora filozofije Sigmunda von Storchenaua o Boškovićevoj recepciji u Austriji iz 1770. godine, Zaključke o trojici bečkih sveučilišnih profesora (Pal Mako, Karl Scherffer, Sigmund von Storchenau) i njihovim stajalištima o Boškoviću do 1773., kao i Zaključke o bečkim profesorima Makou i Storchenau, koji su svoje udžbenike izdavali do 1832. godine i tako produljili recepciju Boškovićeve filozofije u srednjoj Europi.

"U uvodnom dijelu izlaganja želio sam istaknuti da nije samo filozofija prirode tema koja povezuje Ruđera Boškovića i Beč nego i druge, koje su u pozadini, kao na primjer njegovo pjesništvo, umijeće u geodeziji i hidrotehnici također su povezani s Bečom, a kako stvari stoje i s matematikom i fizikom, kroz koje vidimo na koji su način tri bečka sveučilišna profesora u to vrijeme u svojim udžbenicima iz fizike i matematike izlagali i slijedili Boškovićeva gledišta", naglasio je prof. Martinović, dodavši: "Boškovićevi stihovi na neki način su mi najdraži, jer to je dimenzija koja se najmanje spominje. A upravo je to bio prvi izravni kontakt Boškovića s bečkim dvorom. Naime, Bošković je bio pozvan među više desetaka pjesnika da za pjesnički zbornik pošalje pjesmu u čast carici Mariji Tereziji, zaštitnici znanosti koja je bila objavljena 1756. godine prilikom otvaranja nove zgrade Sveučilišta u Beču, u kojem je tijekom zime 1757.. – 1758. napisao i sintezu svoga filozofskog umovanja o sili i tvari – Teoriju filozofije prirode". 

Europska turneja Publika u bečkom Musikvereinu ovacijama ispratila Zagrebačku filharmoniju

Napomenuo je kako je prije odlaska iz Beča rukopis svojeg remek-djela povjerio isusovcu Karlu Scherfferu koji se pobrinuo da Boškovićevo djelo bude tiskano u Beču do kolovoza 1758. godine.

"Svaki Boškovićev boravak u Beču završio je nekim njegovim kreativnim uratkom, obilježenim ne samo u diplomatskim nego i u povijesnim i kulturnim analima Beča i bečke kulture kao epohe", ocijenio je prof. Martinović, napomenuvši kako je Bošković prvi put boravio u Beču od travnja 1757. do ožujka 1958. kao stručnjak, koji je po Papinu nalogu zastupao interese Republike Lucce u hidrotehničkom sporu s Toskanom, koja je bila pod austrijskom vlašću. Vezano uz taj spor carica Marija Terezija primila je Boškovića u audijenciju, nakon što je prethodno dva puta razgovarao s njezinim suprugom carem Franjom I.

A capella Klapa Cambi dolazi u Beč. Doznajemo kada i gdje će nastupiti

"Veze između Ruđera Boškovića i dvora carice Marije Terezije urodile su dragocjenim plodovima u pjesništvu, hidrotehnici, filozofiji, fizici i geodeziji", istaknuo je prof. Martinović. Rekao je kako je magistrirao i doktorirao na Boškoviću i da mu je istraživanje znanstveničkog života i bogatog stvaralačkog opusa ovog diljem svijeta poznatog Dubrovčana "cjeloživotna strast". 

"Tim više što na kalifornijskom Sveučilištu Berkeley postoje još deseci Boškovićevih još nepročitanih rukopisa", napomenuo je predavač.

Predavanje je organiziralo hrvatsko veleposlanstvo u Beču i Hrvatsko-austrijsko društvo iz Dubrovnika.

"Prije osam godina obilježili smo 300. obljetnicu Boškovićeve smrti u Dubrovniku i u drugim europskim središtima, gdje je živio i stvarao ovaj znameniti dubrovački i hrvatski znanstvenik svjetskog glasa, ali ne i u Beču. Taj smo previd pokušali ispraviti ovim predavanjem prof. Martinovića", ustvrdila je predsjednica Hrvatsko-austrijskog društva u Dubrovniku Branka Martinović Vuković. Društvo je predavanje organiziralo u suradnji s hrvatskim veleposlanstvom u Beču.

Europske vrijednosti Promocija Opatije u Beču: To je more svih nas

Predavanju je bila prisutna i hrvatska veleposlanica u Austriji, također Dubrovčanka dr. Vesna Cvjetković, koja je uvodno, prigodnim riječima pozdravila prisutnu publiku i goste iz Dubrovnika.  

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.