Moja Hrvatska
Naslovnica Vijesti

Pojavom novih oblika migracija javljaju se i drukčiji pogledi na dijasporu

O politikama zapošljavanja talentiranih stručnjaka iz dijaspore izlagat će jedna od najcitiranijih znanstvenica za upravljanje migracijama Wei Li s uglednog američkog Sveučilišta Arizona State (ASU)
09. listopada 2019. u 21:23 0 komentara 411 prikaza
Zrakoplov
Foto: Duško Marušić/PIXSELL

Druga međunarodna konferencija "Dijaspora i domovina" održat će se 10. i 11. listopada 2019. u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu.

DIASPORA – HOMELAND Nikada u povijesti čovječanstva dijaspora nije imala veću ulogu nego danas

Danas migracije postaju ubrzanije, kompleksnije i globaliziranije. Svjedoci smo i politizacije migracija. Pojavom novih oblika migracija javljaju se i drukčiji pogledi na dijasporu kako u identitetskim pitanjima tako i u identifikacijskim procesima pa se nerijetko pojam integracije zamjenjuje pojmom interakcije. Sve češće se govori o višestrukom razvojnom doprinosu migrantskih mreža. Nakon modernih migracija 20. stoljeća, svjedoci smo utjecaja globalnog tržišta prema modelima neoliberalnog kapitalizma koje je od međunarodne migracije stvorilo u 21. stoljeću neviđeni dinamični pogon, prenosi svjetski politički i ekonomski poredak. O tom aktualnom razvojnom učinku migracija raspravljat će ovih dana u Zagrebu stručnjaci s triju kontinenata.

Dvodnevna konferencija počet će uvodnim izlaganjima o razvojnim politikama usredotočenim na upravljanje migracijama koja će iznijeti vodeći stručnjaci iz naše zemlje i inozemstva, od Kanade, Sjedinjenih Američkih Država, Švicarske, Grčke, Mađarske i Albanije do stručnjaka iz istaknutih azijskih istraživačkih središta kao što je Sveučilište Nanyang Technological iz Singapura.

O hrvatskom iskustvu povezivanja dijaspore i domovine u svim područjima ljudske djelatnosti govorit će Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH te dr. sc. Božo Ljubić, predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, nakon obraćanja Milana Bandića, gradonačelnika grada Zagreba, kojeg je također odnedavno zahvatio snažan migracijski val mladih i obrazovanih ljudi.  

Uvodno konferencijsko predavanje održat će ugledni znanstvenik Howard Duncan, izvršni direktor Metropolisa na Sveučilištu Carleton iz Ottawe i urednik časopisa International Migration. Prisutnima će se također obratiti dr. sc. Marin Sopta, predsjednik Programsko-organizacijskog odbora konferencije.

Radni dio konferencije ima pet plenarnih izlaganja koje će moderirati spomenuti kanadski znanstvenik Howard Duncan. O dijaspori, kao bitnom čimbeniku razvoja matične države, govorit će prof. dr. sc. Mladen Vedriš s Katedre za ekonomske znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Split Povratnici iz dijaspore složni: Uložili smo jer vjerujemo u ovu zemlju i ove ljude

O politikama zapošljavanja talentiranih stručnjaka iz dijaspore izlagat će jedna od najcitiranijih znanstvenica za upravljanje migracijama Wei Li s uglednog američkog Sveučilišta Arizona State (ASU). Ona će se usredotočiti na usporedbe zapošljavanja povratnika s migrantskim iskustvom u Indiji i Kini. O migrantskoj povijesti Kine i učincima njezinih povratničkih politika govorit će istaknuti sociolog Hong Liu sa Sveučilišta Nanyang Technological iz Singapura. O izazovima angažiranja dijaspora u Južnoj Aziji s političkog i pravnog motrišta govorit će Piyasiri Wickramasekara iz Global Migration Policy Associates (GMPA) iz Geneve. Državni tajnik za Grke u dijaspori John Chrysoulakis izlagat će o iskustvima u odljevu mozgova i njihovom povratničkom angažmanu u razvojnim procesima Grčke.

Nadalje, prvi panel posvećen mobilnosti u Europi i prekooceanskim migracijama Hrvata privukao je četiri izlagača od teoretičara do stvarnih osoba s migrantskim iskustvom, kojim će moderirati Tanja Trošelj Miočević. O politikama mobilnosti stručnjaka u Europi izlagat će znanstvenica Carolina Hornstein Tomić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. O hrvatskoj dijaspori u SAD-u i njezinom odnosu prema matičnoj zemlji govorit će Nada Pritisanac Matulich, predsjednica Hrvatskog svjetskog kongresa za SAD i predstavnica HSK-a pri UN-u, te članica Udruženja hrvatsko-američkih stručnjaka ACAP-a. Student Denis Daničić govorit će o vlastitim iskustvima mladog povratnika od studija do perspektiva u zapošljavanju. Pokazatelji uspješne imigracije drugog naraštaja u domovinu vlastitih roditelja u fokusu su Natashe Levak sa Znanstvenog zavoda Hrvatskih studija iz Zagreba.

Drugi panel će se usredotočiti na razne državne politike prema svojim iseljenicima, a moderator je naš useljenik iz Australije pravnik Darko Don Markušić. Sudjelovat će veleposlanici stranih zemalja u Hrvatskoj kao što su njihove ekselencije Ilan Mor (Izrael); Arindam Bagchi (Indija); Stavros Tsiepas (Grčka); Boro Vučinić; Genka Vasileva Georgieva (Bugarska); Gëzim Kasapolli (Kosovo); prva savjetnica Veleposlanstva Poljske Dagmar Anna Luković, izaslanik Veleposlanstva Čilea Maximiliano Jara Pozo, kao i savjetnik Nazif Djaferi iz Veleposlanstva Sjeverne Makedonije.

Ovi vrsni diplomati u svojim izlaganjima će istaknuti ponajbolje javne politike koje prepoznaju razvojne potencijale migrantskih mreža za matične im ekonomije u koje godišnje doznačuju milijunske novčane doznake, ali i spoznaje iz tehnološki naprednijih zemalja.

Ivan Zdunić Jedan od najuspješnijih hrvatskih iseljenika: Nisam odustao od ozbiljnog ulaganja u Hrvatsku

Drugi dan konferencije donosi dva zanimljiva panela kojima moderira ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti dr. sc. Marina Perić Kaselj. O ulozi dijaspore u jačanju međunarodnog položaja Hrvatske govori vodeći hrvatski komunikolog dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti Sveučilište u Zagrebu. Ekonomski aspekt hrvatskih migracija i učinak doznaka iz inozemstva – njegove razmjere i utjecaj na poslovnu klimu obrađuje analitičar Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore.  

Novčane doznake i ulaganja hrvatskih iseljenika u matičnu zemlju procjenjivat će u svom izlaganju također Tanja Trošelj Miočević iz Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva iz Zagreba, dok će se novčanim doznakama iseljenika u Bosnu i Hercegovinu u svom izlaganju pozabaviti Tihomir Begić, zamjenik glavnog direktora za Večernji list za Bosnu i Hercegovinu. Masovne migracije širom planete rezultirale su stvaranjem jednog od najvećih gospodarskih sustava u svijetu, upozorili su više puta stručnjaci Svjetske banke.

Četvrti i zadnji panel dvodnevne konferencije, kojim će moderirati Marija Benić Penava, analizira više raznorodnih tema koje su vezane uz Crnu Goru i dijasporske veze. Afrikanci u Srednjoj Europi s posebnim osvrtom na Mađarsku tema su izlaganja Istvana Tarrosyja sa Sveučilišta iz Pečuha. Albanska dijaspora diljem svijeta tema je izlaganja Joniade Barjaba iz Nacionalne agencije za dijasporu Albanije.

Iskustva useljenja u Hrvatsku i izazove integracije povratnika iznijet će Darko Don Markušić, pravnik iz Zagreba i predsjednik zagrebačkog ogranka ACAP-a. Zaključak i završne riječi konferencije sažet će kanadski znanstvenik dr. sc. Howard Duncan i povratnik iz Kanade dr. sc. Marin Sopta. 

Zagreb Evo o čemu se raspravljalo na konferenciji 'Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću'

Organizator konferencije je zagrebački Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva. Suorganizatori su, uz prestižni International Metropolis Project, Institut za migracije i narodnosti te Centar za kulturu i informacije Maksimir. Službeni pokrovitelj je Središnji državni ured za Hrvate izvan domovine.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.