Odbijanje iseljenika

Ne žele se vratiti u domovinu zbog visokih poreza

Hrvatski svjetski kongres
Foto: Hrvatski svjetski kongres
05.07.2016.
u 15:50

U izjavi se ponovno ističu teškoće koje iseljenici imaju pri dobivanju hrvatskog državljanstva, onemogućavanju glasačkog prava zbog nerazumljivo malog broja mjesta za glasovanje

Na netom završenoj izbornoj konvenciji u Zagrebu Hrvatski svjetski kongres (HSK) za novog je predsjednika izabrao Vinka Sablju iz Švicarske koji je na tom mjestu naslijedio Stjepana Asića iz Australije.

Za glavnog tajnika izabran je Igor Lacković iz Austrije, a za rizničarku Diana Vukušić iz Švedske. Izabrani su i novi kontinentalni dopredsjednici, a glasnogovornik HSK bit će i dalje Šimun Šito Ćorić.

Hrvati izvan domovine i njihovi potomci još uvijek neiskorišteni potencijal

Na konvenciji je usvojena i izjava koju je HSK kao predstavničko tijelo hrvatskih udruga i zajednica iz više od 30 zemalja i kao član Ujedinjenih naroda s konzultativnim statusom uputio svim vodećim čimbenicima hrvatskog naroda u Republici Hrvatskoj i BiH, a u kojoj se uz ostalo navodi da su Hrvati izvan domovine i njihovi potomci, kojih ima oko četiri milijuna, još uvijek neiskorišteni potencijal za domovinu te da je zbog toga vrlo važno poduzeti konkretne mjere na obostranu korist.

U izjavi se među brojnim administrativnim problemima ponovno ističu teškoće koje iseljenici imaju pri dobivanju hrvatskog državljanstva, onemogućavanju glasačkog prava zbog nerazumljivo malog broja mjesta za glasovanje i nemogućnosti dopisnog ili elektronskog glasovanja.

HSK smatra nužnim da razmjerno broju hrvatskih državljana izvan RH iseljenici imaju pravo, kao i svi drugi hrvatski državljani, biti zastupljeni u Hrvatskom saboru.

"Nerazumno je i štetno da hrvatsko izvandomovinstvo ima manja prava od nekih nacionalnih manjina u RH", navodi HSK i poziva sve relevantne institucije da se konačno učinkovito zauzmu za Hrvate u BiH koji su "mada konstitutivni narod svedeni na zapostavljenu nacionalnu manjinu".

HSK posebice ističe nužnost promjene neravnopravnog statusa hrvatskih manjina u susjednim zemljama. "Republika Hrvatska može biti primjer postupanja prema nacionalnim manjinama, ali je dužna tražiti da susjedne države isto tako postupaju prema hrvatskoj manjini", poručuje HSK.

Također izražava zabrinutost pojavom da se sve više iseljenika nakon što steknu mirovinu odbija vratiti u domovinu zbog pretjerano visokih poreza i neuređenih odnosa o dvostrukom oporezivanju s nekim državama.

Osvrćući se na demografske nevolje HSK smatra da je krajnje vrijeme da odgovorne institucije u domovini povratnicima počnu nuditi atraktivne programe što bi nedvojbeno popravilo ne samo demografsku sliku nego i revitaliziralo hrvatsko gospodarstvo.

"U ovom zabrinjavajućem rasulu hrvatskoga političkog života, dajemo svesrdnu podršku svima u hrvatskom narodu, na čelu s Predsjednicom RH, koji ne razbijaju, nego svim silama povezuju cjeloviti hrvatski korpus, a za opće dobro hrvatskoga naroda. Potičemo da takav duh i pristup prevlada na sljedećim izborima u RH", stoji u izjavi HSK.

HSK je osnovan 1993. u New Yorku, a pet godina kasnije postao je članicom UN-a s konzultativnim statusom.

>> Tajči: Loše uspomene naviru i u Americi!
>> VIDEO: Iseljenici ne odustaju od svoje domovine!

Komentara 14

Avatar Josip M
Josip M
16:52 05.07.2016.

Ne žele se vratiti u domovinu zbog visokih poreza,ali ičudne birokracije koja ih sve dublje i dublje zakopava.

WA
wannabenovinari
16:07 05.07.2016.

Kakve veze imaju visoki porezi? Mislio sam da je iseljenicima domoljublje na prvom mjestu i da novac uopće nije u pitanju. Mora da su novinari opet nešto krivo prenijeli.

DU
Deleted user
23:42 23.07.2016.

Iseljenici su postali iseljenici radi vas koji ste imali svoje uhljebljivače i ostali ste, niškorosti i neradnici, i vas koji danas i dalje svojim izjedanjem svega uništavate Hrvatsku. Preblem je da NEKI plaćaju porez, a neki ne. Ja bi morala platiti oko 1/3 svoje mirovine zato jer sam iz USA, a moja sestra koja ima tri puta veću mirovinu i delala je u Njemačkoj, ne plaća u HR ništa, nego jedino ako treba kaj, malo, kaj je više od njemačkog minimum standarda. A i inače, po komentarima ovdje vidi se da se puno Hrvata posrbilo jer ne žele natrag svoje.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije