Povodom 160 godina od rođenja Hvaranina i hrvatskog iseljenika Ivana Vučetića, a u sklopu obilježavanja 150 godina organiziranog turizma na Hvaru, Hrvatska matica iseljenika i Grad Hrvat otvorili su izložbu "IVAN VUČETIĆ – Foranin sa svjetskom adresom".
Događaj je održan 20. srpnja 2018. u gradskoj Lođi, na sam rođendan našeg izumitelja. Otvorenju je sa suradnicima prisustvovao Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika koji je tom prilikom rekao: "Vučetić je bio priznati i eminentni hrvatski iseljenik. Na ponos svome narodu i domovini ostavio je izum koji je odredio i mnoga svjetska zbivanja. Hrvatska matica iseljenika sretna je što u rodnom mu Hvaru, a povodom ovih velikih obljetnica može postaviti, ponovno ovaj izvrstan multimedijalni projekt. Suradnja s našim otocima i njihovom iseljeničkom energijom iznimno nam je važna i vjerujemo da ćemo nastaviti u tom smjeru".
Eksponati za izložbu (predmeti i dokumentacija) posuđeni su iz Policijskog muzeja argentinskog grada La Plate koji je osnovan nakon što je svu svoju ostavštinu Ivan Vučetić poklonio tom gradu te bio prvim direktorom nekoliko mjeseci prije svoje smrti.
Prilikom pristupanja Europskoj uniji izložba je predstavljala Hrvatsku u Palači pravde u Münchenu 2013. godine.
"Imali smo dobrog partnera u ovom projektu i velika hvala Hrvatskoj matici iseljenika te autorici izložbe Ljerki Galic, na svemu što ste učinili u promociji lika i djela našeg Foranina Ivana Vučetića. Nastavit ćemo dalje i pokrenuti stvaranje brenda kojim će se turizam Hvara ponositi", istaknuo je gradonačelnik Hvara Rikardo Novak.
Izložbom je prikazan multimedijalni projekt "Vučetić/Vucetich" autorice prof. Ljerke Galic, rukovoditeljice Odsjeka iseljeničke baštine pri Hrvatskoj matici iseljenika. Nastao je prije deset godina (tada uz pomoć Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatske gospodarske komore, te gradova domaćina), u prigodi obilježavanja 150. godišnjice rođenja Ivana Vučetića rođenog u tadašnjoj Lesini, na otoku Hvaru 1858., umrlog i pokopanog u Argentini 1925. godine.
U izložbenom paviljonu, tlocrtne derivacije papilarne linije otiska prsta autora arhitekta Davida Lušičića u 16 postamenata, izložena je građa iz života i postignuća Ivana Vučetića: istražujući metode identifikacije po otisku prstiju, ustanovio je četiri osnovna tipa papilarnih linija: krug, luk te lijevu i desnu zamku. Dokazao je da su to dijelovi tijela koji se od rođenja nikada ne mijenjaju, pa su, stoga, i najpouzdaniji osobni znak raspoznavanja živih bića jer i životinje i biljke imaju papilarne linije.
"Sprava, koju je nazvao Daktilonom u središnjem postamentu, zorno predočava tipove otisaka i za svaki prst lijeve i desne ruke točno pokazuje tip otiska. Vučetićevo otkriće i danas je najpouzdanija identifikacijska metoda koja se primjenjuje u cijelom svijetu; počela se koristiti nakon što je kao policijski vježbenik argentinskog okruga Buenos Aires 1892. po krvavom otisku u čuvenom Slučaju Rojas, koji je ušao u anale svjetske kriminalistike, u jednom argentinskom selu otkrio čedomorku, te dokazom oslobodio krivooptuženog. Vučetić je posjedovao humanističku naobrazbu, govorio je nekoliko jezika, te je bio glazbeno obrazovan: u austro-ugarskoj mornarici u Puli vodio je Vojni orkestar, za koji je pisao glazbu, a u La Plati je osnovao Policijski orkestar, uz to što se bavio humanitarnim radom i potpomagao obitelji policijskih službenika", napomenula je autorica izložbe Ljerka Galic.
Članovi gradskog orkestra tijekom otvorenja izložbe izveli su skladbu za koju je Vučetić napisao note. U svojoj drugoj domovini Argentini, gdje žive njegovi potomci iz tri braka, Juan Vucetich vrlo je cijenjen i poštovan, a u Hrvatskoj je izložba 2008. obišla Zagreb, Pulu, Opatiju, Hvar, Split, te Trst i Milano, sve one koji su posredno ili neposredno bili vezani uz njegov život u doba Austro-ugarske monarhije.
U Zagrebu pri ravnateljstvu policije već šezdesetak godina djeluje Centar za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić", s najsuvremenijom opremom u ovom dijelu Europe. I oni su, kao i do sada, rado sudjelovali i pri otvorenju publici po želji uzimali otiske prstiju koje su ponijeli za uspomenu.
Uspjeh projekta "Vučetić/Vucetich" pribavio je autorici Ljerki Galic "Plaketu grada Hvara" koja joj je uručena 2009. godine.
