U Hrvatskom centru u Beču, u sklopu serije "Razgovor u centru", gostovala je prof. dr. Marta Račić. Dijalog je vodila slavistica dr. Katarina Tyran.
Prof. dr. Marta Račić predstavila je svoje istraživanje o revitalizaciji moliško-hrvatskog identiteta. Ovom temom gošća se bavila i u sklopu svog doktorskog rada na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Stoga je bilo zanimljivo iz prve ruke čuti što prisutnoj publici, većinom gradišćanskim Hrvatima, može reći o moliškim Hrvatima, također jednoj od naših najstarijih dijaspora, koja već 500 godina živi na području današnje južne Italije, očuvavši dijalekt hrvatskog jezika, običaje i tradicijsku kulturu. Riječ je o Hrvatima iz makarskog primorja koji su bježeći pred Turcima u 15. i 16. stoljeću svoje utočište pronašli u talijanskim Apeninima u pokrajini Molise.
"To je suvremena manjinska zajednica od oko 1700 moliških Hrvata koji žive u tri sela: Kruču, Filiču i Mundimitaru. Posebno su ponosni na svoj jezični i kulturni identitet i njega svugdje ističu. Jer hrvatski jezik ili kako oni kažu – na našo – nešto je njihovo autentično, od čega se razlikuju od ostalih Talijana", rekla je prof. Račić, dodavši: "No ono što je nažalost primjetno jest to da su moliški Hrvati ugroženi ne samo jezično nego i brojčano. Shvativši to, kroz pojedince su počeli oživljavati i osuvremenjivati svoj identitet. I to ponajprije kroz jezik i pisanu poeziju, proizašlu iz jezika".
Kao primjer navela je i stare hrvatske napjeve koje moliški Hrvati prevode i glazbu talijanskog juga gdje žive.
Na upit dr. Tyran kakav status imaju moliški Hrvati u Italiji, prof. Račić odgovorila je kako su međudržavnim ugovorom između Italije i Hrvatske 1996. godine dobili status povijesno-jezične manjine.
"A time i mogućnost borbe za svoj status", napomenula je gošća iz Zagreba, pojasnivši kako to uključuje njihov kulturno-zabavni angažman, ali ne i politički. Za svoje djelovanje ne dobivaju nikakvu državnu potporu i financijske subvencije nego sve svoje aktivnosti financiraju iz vlastitih izvora i zaklada, spomenuvši i Zakladu "Augustina Piccoli" koja se bavi kulturnom i izdavačkom djelatnošću.
Na kraju je zaključila da su danas moliški Hrvati revitalizirali svoje običaje i kulturu te da su vrlo aktivni kao suvremena manjinska zajednica, na koju, kako je istaknula, možemo biti ponosni.
Prof. Račić predstavila je publici i mnoge stare nazive sačuvane u moliško-hrvatskom govoru, za pojmove vezane za materijalnu kulturnu baštinu. Posebno je naglasila značaj novih medija za očuvanje njihova identiteta.
Glazbeni okvir zanimljivom razgovoru dala su braća Marko i Stefan Blažeta, članovi sastava "KroaTarantata" iz Molise, izrazivši optimizam da će mladi naraštaji moliških Hrvata s pomoću glazbe uspjeti sačuvati hrvatski identitet, jezik i kulturu.
