U ponedjeljak je u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu održan znanstveni skup o položaju Hrvata u Republici Srbiji od razdoblja Domovinskog rata do danas pod nazivom "Hrvati u Vojvodini nakon 1990-ih – od stradanja do izgradnje perspektiva".
Riječ je o projektu čija je nositeljica Ivana Andrić Penava ispred Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, udruge svjedoka tragičnih zbivanja i sudbina vojvođanskih Hrvata tijekom 1990-ih godina, koja je ujedno i organizator navedenoga skupa. Cilj je projekta upoznati širu javnost s tematikom stradavanja Hrvata u Republici Srbiji za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj te je ujedno informirati o položaju hrvatske manjinske zajednice u Republici Srbiji danas. Pokrovitelj ovoga znanstvenoga skupa bio je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a moderator Marin Knezović, voditelj Odjela za manjine Hrvatske ispred Hrvatske matice iseljenika.
Nakon uvodne riječi moderatora, okupljenima su se obratili Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, Mato Jurić, predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Dario Magdić, v. d. zamjenika državnoga tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zdravka Bušić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova u svojstvu izaslanice premijera Andreja Plenkovića, Tomislav Žigmanov, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije te Marijana Petir, hrvatska zastupnica u EU parlamentu. Skupu su prisustvovali i Vlasta Ivčević ispred Ureda gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića, Vlado Horina, predsjednik Odbora za međužupanijsku i međunarodnu suradnju Zagrebačke županije, Tomislav Buntak, predstojnik ureda zagrebačkog nadbiskupa, saborski zastupnik Zdravko Ronko te Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskog rata, Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća i Lazar Cvijin, predsjednik Izvršnog odbora pri navedenom vijeću.
Simbolika datuma
Što se datuma skupa tiče, on ima određenu simboliku. Naime, svake godine 6. svibnja hrvatska manjinska zajednica u Srbiji prisjeća se protjerivanja hrvatskoga stanovništva s njezina teritorija tijekom 1990-ih, napose onih iz istočnoga dijela Srijema i jugozapadne Bačke. Iako na teritoriju Republike Srbije (tada SRJ) nije vođen rat, na njezinome prostoru prijetilo se, pucalo, protjerivalo, zlostavljalo, ubijalo, a otvarani su i logori... Različiti oblici zastrašivanja, fizičkih i verbalnih prijetnji i napada, napadi na imovinu svjetovnu i crkvenu itd. pa sve do ubojstava pripadnika nacionalnih manjina (u čemu su najviše stradali Hrvati) rezultirali su nasilnom promjenom strukture stanovništva, ponajprije Vojvodine. Mnoga vojvođanska mjesta nakon toga više nisu ista.
Rane Srijema
Na pozivnici za ovaj znanstveni skup kao slikovni izraz upotrebljene su "Rane Srijema", idejno rješenje za spomen-obilježje stradanja vojvođanskih Hrvata tijekom 1990-ih. Na njoj je uradak mr. prof. Darka Vukovića, grafičkog dizajnera iz Petrovaradina, odnosno Novog Sada, utemeljen na ideji Tomislava Žigmanova na koji način u mjestima u vojvođanskome dijelu Srijema zorno trajno obilježiti stradanje Hrvata na tom prostoru tijekom 1990-ih. Pozivnicu za znanstveni skup likovno je oblikovala mr. sc. Danijela Mazal Ostojić, dizajnerica iz Zagreba.
Dosje fonda
Program znanstvenog skupa podijeljen je u dva dijela. Prvi dio skupa započeo je predstavljanjem publikacije Fonda za humanitarno pravo iz Beograda "Dosje – zločini nad Hrvatima u Vojvodini". O publikaciji je govorila Ivana Žanić, direktorica Pravnog programa Fonda i Jovana Kolarić, autorica "Dosjea". Ivana Žanić istaknula je kako su zločini protiv Hrvata u Vojvodini orkestrirani i dobro planirani, zbog čega trebaju biti kvalificirani kao zločin protiv čovječnosti. Napomenula je da je Fond podnio dvije kaznene prijave Tužiteljstvu za ratne zločine Srbije, ali da su dobili odgovor kako je procesuiranje nemoguće jer zločin protiv čovječnosti u vrijeme počinjenja nije bio tako određen. Zbog toga će Fond podnijeti žalbu Ustavnom sudu Republike Srbije i eventualno Europskom sudu za ljudska prava. Autorica Dosjea Kolarić rekla je kako su se u razdoblju od 1991. do 1995. progoni nad Hrvatima događali u svim mjestima u Vojvodini gdje su živjeli Hrvati te da u progonima nije sudjelovala samo Srpska radikalna stranka (SRS), za što je presuđeno Vojislavu Šešelju, nego i srpske vlasti putem jedinica MUP-a i vojske. Kolarić je istaknula da su, za vrijeme progona i protjerivanja Hrvata, vojne i političke vlasti Srbije i Vojvodine negirale progone i kršenja ljudskih prava te su ih prešutno odobravale. U sklopu navedenog predstavljanja Vesna Abjanović, kći Mate Abjanovića iz Morovića, posvjedočila je o nestanku svog oca Mate i strica Ivice, kojima se gubi svaki trag još davne 1991. godine.
Projekcija filma
Potom je uslijedilo izlaganje Jelene Dukarić iz novosadskog Vojvođanskog građanskog centra o projektu "Nepodobni građani" iz kojega je i proizašao istoimeni dokumentarni film o istraženim slučajevima zastrašivanja i protjerivanja hrvatskog stanovništva iz Vojvodine tijekom 1990-ih, čijom je projekcijom završio prvi dio skupa.
"Zahvaljujući ovome projektu i inicijativi Vojvođanskog građanskog centra dolazi do zaokreta u nastojanjima da se u javnosti osvijetli ono što se vojvođanskim Hrvatima događalo tijekom 1990-ih", izjavila je Ivana Andrić Penava, stručna suradnica na projektu između Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata.
Nakon kratke pauze uslijedio je drugi dio programa znanstvenog skupa u kojem su sudjelovati ovi izlagači, svaki sa svojom temom: Ivana Andrić Penava, prof., "Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata – jučer, danas, sutra" (iz Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Zagreb), doc. dr. sc. Mario Bara, "Prisilne migracije srijemskih Hrvata u znanstvenoj literaturi i književnosti" (s Hrvatskog katoličkoga sveučilišta, Zagreb), Darko Baštovanović, politolog, "Društveno-politički položaj hrvatske nacionalne manjine u procesu demokratizacije srbijanskoga društva i EU integracija" (iz Hrvatskog nacionalnog vijeća, Subotica) te Tomislav Žigmanov, prof., "O političkoj reprezentaciji Hrvata u Srbiji" (predsjednik DSHV-a i poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije).
Predstavnik Hrvata u Srbiji Tomislav Žigmanov istaknuo je, među ostalim, kako se zločini nad Hrvatima u Vojvodini negiraju i trivijaliziraju te da su rezultati suočavanja s prošlošću u Srbiji "neznatni". Također je istaknuo da istina o ovim događajima ne bi smjela pasti u zaborav. Pa ipak, ti se događaji ne samo sa se prešućuju i niječu nego ne postoji "u prostoru javnost, nijedna manifestacija kojom se komemoriraju žrtve". Nadalje, Žigmanov je upozorio da je 57.900 Hrvata u Srbiji pred "brojnim izazovima" te da ta zajednica o zločinima još nije "rekla sve istine".
