Naslovnica Vijesti

Namjerno razbijanje hrvatske zajednice u Srbiji

Naš sugovornik tvrdi i kako njihovi primjeri pokazuju kojim se sve metodama u Srbiji nastoji oslabiti hrvatska zajednica te da imaju potporu tamošnjih vlasti za takvo djelovanje
28. rujna 2018. u 08:48 0 komentara 265 prikaza
Foto: Srdjan Ilic/PIXSELL

S obzirom na to da se fokus svjetske javnosti sve više usredotočuje na europski istok iz kojega prijete geopolitičke nestabilnosti te da usporedno s tim procesima raste i zabrinutost za hrvatsku manjinu u Republici Srbiji, Glas Koncila donosi intervju s dr. Robertom Skenderovićem, povjesničarom, dobitnikom nagrade "Mirjana Gross" za najbolju knjigu iz povijesti za prošlu godinu.

Povelja Povelja o prijateljstvu i suradnji Hrvati iz Mađarske, Slovenije i Srbije u zajedničkom projektu

Dr. Skenderović, tumačeći što je dovelo do sadašnjeg stanja, rekao je: "U Subotici ima i takvih ljudi koji su se nekad izjašnjavali Hrvatima, a nakon 1990. zbog materijalnoga probitka i raznih sinekura promijenili su svoju nacionalnu pripadnost te su postali glavni nositelji antihrvatske kampanje koja se stalno vodi."

Zvonko Milas Intervju Hrvati u Srbiji ne ostvaruju manjinska prava, a s Kosova su se gotovo potpuno iselili

Naš sugovornik tvrdi i kako njihovi primjeri pokazuju kojim se sve metodama u Srbiji nastoji oslabiti  hrvatska zajednica jer, dodaje, oni imaju potporu tamošnjih vlasti za takvo djelovanje. 

Tomislav Žigmanov Jedini Hrvat u Skupštini Srbije U Srbiji gore od Hrvata kotiraju samo Albanci

"Poznajući osobne primjere takvih 'lidera' Bunjevaca nehrvata, možemo zaključiti i da se oblikovao projekt stvaranja 'bunjevačke nacije'. U svemu je najveći problem potpora koju 'bunjevačka nacija' ima od srbijanskih vlasti. Neprihvatljiv je način na koji se državna vlast miješa u identitetske prijepore unutar bunjevačke zajednice u Bačkoj jer se potpora koju Bunjevci nehrvati dobivaju od Republike Srbije u ostvarenju svojega nauma stvaranja posebne nacije može protumačiti jedino kao namjerno razbijanje hrvatske zajednice u Srbiji. Primjerice, Bunjevci nehrvati u svoj su školski plan i program uveli ćirilično pismo, što je eklatantan primjer mijenjanja kulturnoga identiteta Bunjevaca, s jasnom idejom njihova udaljavanja od hrvatske nacije i vezivanja uz srpsku", istaknuo je dr. Skenderović.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.