Nakon Prvoga HIK-a, održanog 2014. u Zagrebu, zatim Drugog HIK-a iz 2016. održanog u Šibeniku, Trećeg HIK-a iz 2018. održanog u Osijeku, kad su u pitanju veze hrvatskog iseljeništva s domovinom, napose gospodarski, kulturni, politički i drugi odnosi, kao jedno od ključnih nametnulo se pitanje povratništva hrvatskih iseljenika kojem posvećujemo Četvrti hrvatski iseljenički kongres 2020. u Zagrebu.
Hrvatska se danas više nego ikada suočava s brojnim demografskim i društveno-gospodarskim izazovima u najširem smislu te riječi. Iako se kao zemlja nalazi na imigracijskom kontinentu, dosadašnja iskustva pokazala su da su jedini realni migracijski izvor za ublažavanje negativnih demografskih trendova njezini iseljeni građani i njihovi potomci.
Iseljenici su generacijama prenosili u druge zemlje svoj biološki, profesionalni i kulturni potencijal obogaćujući time zemlje useljenja. Međutim, kroz dugu iseljeničku povijest Hrvatske uvijek su postojali i povratnički tokovi različitog intenziteta i raznolikih iskustava i uspjeha. Osim emotivnih i nostalgičnih motiva, povratnike mogu uz ekonomske čimbenike privući određeni elementi kvalitete života (sigurnost, mirniji, opušteniji način života, krajolik, klima i dr.). Povratništvo je složen proces koji objedinjuje emigracijsko i imigracijsko iskustvo, kao i iskustvo povratne migracije, i ne može ga se promatrati izvan hrvatskoga društvenog, političkog i gospodarskog konteksta.
Održivost povratka ovisi o brojnim čimbenicima, poput aktivne uloge državnih institucija, pravnog okvira, postojanja i provedbe usmjerenih javnih politika, ekonomskih prilika, zatim obiteljskih prilika, ali i o uloženim naporima povratnika i potomaka iseljenika u što uspješniju integraciju u hrvatsko društvo. Iskustvo povratnika specijaliziranih znanja može biti snažan impuls za razvoj hrvatskoga gospodarstva, a da bi se iskoristio postojeći potencijal, potrebne su brze i konkretne mjere za njihovo privlačenje.
Ovakav pristup nosi potencijal otkrivanja informacija od iznimne važnosti, koji se potom mogu koristiti u strateškom planiranju javnih politika i rješavanju aktualnih problema povratništva.
Glavne teme kongresa:
1. Odnos rada i poduzetništva u procesu povratka
2. Institucionalna potpora povratku
3. Povratništvo u povijesnoj perspektivi
4. Obrazovanje i povratak mladih
5. Kulturna politika i identiteti kao dio povratka
6. Demografski aspekti povratka
7. Uloga Katoličke crkve u očuvanju identiteta
8. Očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta u iseljeništvu kroz crkvu, kulturu, jezik, sport
Popis tema ne ograničava sudionike da iz svoje discipline, zanimanja, kompetencije sami predlože i neku novu temu. Radni jezici konferencije su hrvatski i engleski.
Mole se svi zainteresirani za sudjelovanje na Kongresu da pošalju sažetak svog predavanja i kratku biografiju. Sažetak mora sadržavati: naslov rada, ime i prezime autora, instituciju koja se predstavlja, koncept do 250 riječi te pet do sedam ključnih riječi. Krajnji rok za predaju sažetka jest 30. travnja 2020.
Radovi s Kongresa naknadno će biti objavljeni u tiskanom Zborniku.
Iseljeni Hrvati su jedini spas za državu i jedina mogućnost da se podigne ovakva ekonomija. No, to se neće dogoditi dok god Hrvati ne uzmu vlast u državi, tj. dok god crvena buržoazija prevarama uzurpira i krade izbore. A oni u dijaspori vide najvećeg neprijatelja. Što su uzeli 45. nisu pustili do danas. Dogodilo se samo da je njihov stisak malo popustio 91.-2000. i to je sve.