Moja Hrvatska
Naslovnica Vijesti

Je li razmišljanje o velikom povratku hrvatske dijaspore stvarnost ili utopija?

Povratništvo je složen proces koji objedinjuje emigracijsko i imigracijsko iskustvo, kao i iskustvo povratne migracije, i ne može ga se promatrati izvan hrvatskoga društvenog, političkog i gospodarskog konteksta
04. prosinca 2019. u 06:28 4 komentara 855 prikaza
Zrakoplov
Foto: Duško Marušić/PIXSELL

Nakon Prvoga HIK-a, održanog 2014. u Zagrebu, zatim Drugog HIK-a iz 2016. održanog u Šibeniku, Trećeg HIK-a iz 2018. održanog u Osijeku, kad su u pitanju veze hrvatskog iseljeništva s domovinom, napose gospodarski, kulturni, politički i drugi odnosi, kao jedno od ključnih nametnulo se pitanje povratništva hrvatskih iseljenika kojem posvećujemo Četvrti hrvatski iseljenički kongres 2020. u Zagrebu.

Autobusi Povratništvo i gospodarski razvoj Istraživanje pokazalo: Četiri petine iseljenih potencijal su za povratak

Hrvatska se danas više nego ikada suočava s brojnim demografskim i društveno-gospodarskim izazovima u najširem smislu te riječi. Iako se kao zemlja nalazi na imigracijskom kontinentu, dosadašnja iskustva pokazala su da su jedini realni migracijski izvor za ublažavanje negativnih demografskih trendova njezini iseljeni građani i njihovi potomci.

Iseljenici su generacijama prenosili u druge zemlje svoj biološki, profesionalni i kulturni potencijal obogaćujući time zemlje useljenja. Međutim, kroz dugu iseljeničku povijest Hrvatske uvijek su postojali i povratnički tokovi različitog intenziteta i raznolikih iskustava i uspjeha. Osim emotivnih i nostalgičnih motiva, povratnike mogu uz ekonomske čimbenike privući određeni elementi kvalitete života (sigurnost, mirniji, opušteniji način života, krajolik, klima i dr.). Povratništvo je složen proces koji objedinjuje emigracijsko i imigracijsko iskustvo, kao i iskustvo povratne migracije, i ne može ga se promatrati izvan hrvatskoga društvenog, političkog i gospodarskog konteksta.

Marin Sopta Zagreb 2020. Nisu samo emocije i nostalgija motivi za povratak u domovinu

Održivost povratka ovisi o brojnim čimbenicima, poput aktivne uloge državnih institucija, pravnog okvira, postojanja i provedbe usmjerenih javnih politika, ekonomskih prilika, zatim obiteljskih prilika, ali i o uloženim naporima povratnika i potomaka iseljenika u što uspješniju integraciju u hrvatsko društvo. Iskustvo povratnika specijaliziranih znanja može biti snažan impuls za razvoj hrvatskoga gospodarstva, a da bi se iskoristio postojeći potencijal, potrebne su brze i konkretne mjere za njihovo privlačenje.

Ovakav pristup nosi potencijal otkrivanja informacija od iznimne važnosti, koji se potom mogu koristiti u strateškom planiranju javnih politika i rješavanju aktualnih problema povratništva.

Meeting G2.4 I povratak iseljenika dio je prioriteta razvojne politike

Glavne teme kongresa:

1. Odnos rada i poduzetništva u procesu povratka
2. Institucionalna potpora povratku
3. Povratništvo u povijesnoj perspektivi
4. Obrazovanje i povratak mladih
5. Kulturna politika i identiteti kao dio povratka
6. Demografski aspekti povratka
7. Uloga Katoličke crkve u očuvanju identiteta
8. Očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta u iseljeništvu kroz crkvu, kulturu, jezik, sport

Popis tema ne ograničava sudionike da iz svoje discipline, zanimanja, kompetencije sami predlože i neku novu temu. Radni jezici konferencije su hrvatski i engleski.

Mole se svi zainteresirani za sudjelovanje na Kongresu da pošalju sažetak svog predavanja i kratku biografiju. Sažetak mora sadržavati: naslov rada, ime i prezime autora, instituciju koja se predstavlja, koncept do 250 riječi te pet do sedam ključnih riječi. Krajnji rok za predaju sažetka jest 30. travnja 2020.

Vinko Sabljo INTERVJU Vinko Sabljo: Na povratak treba poticati mlade koji se još nisu skrasili

Radovi s Kongresa naknadno će biti objavljeni u tiskanom Zborniku.
 

  • Spezispezi:

    Iseljeni Hrvati su jedini spas za državu i jedina mogućnost da se podigne ovakva ekonomija. No, to se neće dogoditi dok god Hrvati ne uzmu vlast u državi, tj. dok god crvena buržoazija prevarama uzurpira i krade izbore. A oni ... prikaži još! u dijaspori vide najvećeg neprijatelja. Što su uzeli 45. nisu pustili do danas. Dogodilo se samo da je njihov stisak malo popustio 91.-2000. i to je sve.

  • martineo:

    Jedan od preduvijeta za povratak raseljenih Hrvata i njihovih potomaka je: Stambeni sektor! U ruralnim mjestima krenuti sa inicijativom gradnje stambenih naselja, tipa kuća i okučnica (tipska naselja). Prezentirati takve projekte u dijaspori i pozivati mlade vračne parove i njihove ... prikaži još! roditelje da se vrate. Primjer gdje bi to mogao biti "Pilot projekt" je mjesto Cerna, Gradište, Andrijaševci, Rokovci (Ist.Slavonija). Zašto? Pa u firmama Nexus i Multinorm (Cerna-Gradište) ima više stotina radnika(kooperanata) koji dolaze raditi iz Gunje, Orašja i ostalih mjesta npr. iz BiH.....a mogli bi raditi povratnici iz dijaspore. Plaće su od 6000kn na više. Uz dobar projekt i ugovor, korisnik kuće (tematski niz kuća od 20-40 stam.jedinica) dati uz povoljne uvjete jreditiranja na duži period otplate....itd.itd. Ozbiljni kontakt MVP RH ili stranice iz Dijaspore na moj profil u inbox.

  • grizli123:

    Iz pizicije normalnog čovjeka koji nije uvezan ni na koji način u političke strukture Lijepe naše ne vidim zašto se naši Hrvati ne bi vratili u svoju domovinu, bez obzira je li to ekonomska ili "politička" emigracija. Postoji problem na ... prikaži još! razini političke strukture a to je strah od promjena do kojih bi neminovno došlo sa velikim povratkom, a te promjene bi zasigurno bile na njihovu štetu i političku i ekonomsku. Drugo je pitanje što bi to donijelo nama normalnim Hrvatima koje još uvijek nazivaju šutljiva većina. Moje mišljenje je kako ćemo se naći između čekića i nakovnja jer će se oni koji se vrate sa ovima koji kod nas i sada imaju politiku i gospodarstvo u svojim rukama povezati kroz novce i gospodarsko politički utjecaj što se već i sada događa ako pogledate sa kime HSK komunicira. Bog i Hrvati !!