Moja Hrvatska
Naslovnica Vijesti

Istraživanje pokazalo: Četiri petine iseljenih potencijal su za povratak

Prema istraživanjima s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 65 posto onih koji su otišli kao prvi razlog navelo je lošu financijsku situaciju, ali važne razloge čini nezadovoljstvo stanjem u zemlji, rasprostranjenost korupcije, nesnošljivost, loš rad državnih institucija i loši životni uvjeti
13. studenoga 2019. u 11:50 0 komentara 431 prikaza
Autobusi
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Doznake hrvatskih građana iz inozemstva približne su iznosu neto zarade od turizma i vrlo su stabilan izvor financiranja, ali Hrvatska mora ostvariti izazov inovativnog gospodarstva kako bi privukla te ljude da prihode ostvaruju u Hrvatskoj, rekao je u utorak ekonomist Mladen Vedriš.

Split Povratnici iz dijaspore složni: Uložili smo jer vjerujemo u ovu zemlju i ove ljude

Vedriš je to izjavio na konferenciji "Povratništvo i gospodarski razvoj" koja se održava u Zagrebu u organizaciji Zaklade Konrad-Adenauer u Zagrebu, Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za migracije i narodnosti, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatske matice iseljenika.

"Više od dvije milijarde eura neformalnih doznaka, darova, pomoći i mirovina neto prihoda ulazi u hrvatsku platnu bilancu prema HNB-u i taj trend je u porastu, ali je pitanje koliko će ljudi koji su tamo osnovali obitelji imati potrebu slati u Hrvatsku doznake ubuduće", rekao je. "Nisam siguran da ima velike razlike između doznaka i prihoda od turizma u kojem samo krevet čini domaći resurs, a 70 posto onoga što prodajemo dolazi iz uvoza", kazao je Vedriš i upozorio da se investicije za povratak radnika iz inozemstva mogu i moraju pronaći."

Iseljavanje Novi trend Vratili se iz Irske kada su riješili financijske probleme

Prema istraživanjima s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 65 posto onih koji su otišli kao prvi razlog navelo je lošu financijsku situaciju, ali važne razloge čini nezadovoljstvo stanjem u zemlji, rasprostranjenost korupcije, nesnošljivost, loš rad državnih institucija i loši životni uvjeti.

"Povratak je moguć ako se omogući pristojna razina življenja jer samo jedna petina odbija mogućnost povratka, a četiri petine potencijal su za povratak kući", naglasio je Vedriš.

U prilog tome naveo je podatke da prema istraživanjima u Njemačkoj obrazovanje jedne osobe do završetka studija iznosi prosječan trošak državi od 260 tisuća eura, a to je samo jedan aspekt odljeva mozgova.

Pri tome jedan inženjer u svom radnom vijeku stvori oko milijun dolara nove vrijednosti koja ostaje u toj zemlji, a među onima koji su otišli gotovo polovica je visokoobrazovanih.

Obitelj Jakić Povratnici iz Kanade Vratili se u domovinu koja ih je teško prihvatila: Mito? Neće ići. Ni lipe...

Vedriš je naveo podate grčkih istraživanja prema kojima su oni koji su napustili zemlju već u startu odnijeli 12 milijardi eura vrijednosti i izrazio procjenu da je slično i s hrvatskim radnicima u inozemstvu.

Direktor ureda Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju Holger Haibach napomenuo je da je skup rezultat dogovora s Institutom Ivo Pilar da zajednički razmotre odnose među vladama, obrazovanje, migracije i slična pitanja budući da sada u Njemačkoj živi 400 tisuća Hrvata.

On je napomenuo da je današnja konferencija nastavak vrlo uspješne panel-rasprave "Remigracije i kružne migracije kao kohezijska strategija" od jučer i nastavak ciklusa događaja pod nazivom "Talking Europe II 2019-2020", koji kao svoj cilj ima poticanje javne debate o sadašnjim izazovima i budućoj perspektivi Europske unije ususret skorašnjem hrvatskom predsjedanju Vijećem Europske unije.

Vinko Sabljo INTERVJU Vinko Sabljo: Na povratak treba poticati mlade koji se još nisu skrasili

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas naveo je projekt svoga ureda Ljetna škola Domovina, tijekom kojeg je svoje iskustveno putovanje po cijeloj Hrvatskoj imalo 33 polaznika iz Argentine, Australije, Južne Afrike, Kanade, Perua i Sjedinjenih Američkih Država, od kojih je troje ostalo studirati u Hrvatskoj, a jedan je „otvorio biznis“.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.