Svjetski festival hrvatske književnosti pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović održava se od 15. do 17. studenog u Društvu hrvatskih književnika i u Hrvatskoj kulturnoj zakladi u Zagrebu. Na trodnevnom festivalu od petka do nedjelje nastupaju hrvatski književnici iz Mađarske, Austrije, BiH, Crne Gore...

Santiago de Chile

Zanimljiva književna večer s istaknutim čileanskim piscem hrvatskih korijena

U sklopu festivala bit će predstavljena i knjiga književnika iz Boke kotorske Adrijana Vuksanovića "Dvije trećine", a u predstavljanju sudjeluju predsjednik DHK Đuro Vidmarović, hispanistica Željka Lovrenčić te književnik Stjepan Šešelj.

Sudionici će prvog dana festivala, u petak u DHK izlagati o položaju hrvatskih književnika u državama u kojima žive i vezama s matičnom hrvatskom kulturom i književnošću. Voditelji su akademik Luko Paljetak i dr. Željka Lovrenčić. U subotu će biti nastavljeno izlaganje o istoj temu, ali u prostoru Hrvatske kulturne zaklade, a voditelji su Đuro Vidmarović i Stjepan Šešelj.

Za inozemno čitateljstvo

Ovo su najnoviji prijevodi hrvatske književnosti na svjetske jezike

Božidar Petrač i mons. Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa koncila, predstavit će knjigu Pavla Tijana "Domovinske i emigrantske teme", iz biblioteke Hrvatska katolička baština nakladnika Glasa koncila.

Održat će se i recital hrvatske književnosti, poezije i proze posvećene žrtvama – gradu mučeniku Vukovaru i Škabrnji, a tekstove će interpretirati dramski umjetnici Vinko Kraljević, Ana Magud i Zlatko Ožbolt.

U nedjelju, 17. studenoga, zadnjeg dana Svjetskog festivala hrvatske književnosti, u Hrvatskoj kulturnoj zakladi bit će održano završno izlaganje o položaju hrvatskih književnika u državama u kojima žive, te otvorena izložba pjesničko-grafička mapa iz Zbirke Biškupić. Izložbu otvara profesor Akademije likovnih umjetnosti Frane Paro.

Davorka Križaj Kapljić

Od Zagreba do Kanade, od liječnice do književnice

Sudionici su festivala, uz ostale, akademici Ivan Aralica, Luko Paljetak, Dubravka Oraić Tolić i Nikola Benčić, Petar Tyran, Stjepan Blažetin, Mijo Karagić, Antonio Sammartino, Petar Hategan, Tomislav Žigmanov, Lajčo Perušić, Adrijan Vuksanović, Zvonimir Deković, Vanda Babić, Šimun Šito Ćorić, Adolf Polegubić, Antun Lučić, Anita Martinac, Miljenko Stojić, Mate Ganza, Boris Njavro, Hrvoje Hitrec, Ernest Fišer, Boris Domagoj Biletić, Tomislav Marjan Bilosnić, Nikola Đuretić, Ivan Rogić Nehajev i Stanko Baković. 

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’