Rajnsko-majnsko pastoralno područje

Hodočašće vjernika u svetište Gospe žalosne u Marienthalu

Foto: IKA
1/2
11.06.2019.
u 13:19

Uime organizatora – Hrvatske katoličke župe Frankfurt hodočasnike je pozdravio župnik fra Željko Ćurković, a potom uime gvardijana franjevačkog samostana u Marienthalu fra Bernolda Geyera fra Bernardin Schröder

Hrvati katolici iz hrvatskih katoličkih misija Rajnsko-majnskog pastoralnog područja tradicionalno su hodočastili na Duhovski ponedjeljak – blagdan Blažene Djevice Marije Majke Crkve, u ponedjeljak 10. lipnja, u franjevačko svetište Blažene Djevice Marije od milosti – Gospe žalosne u Marienthal, u organizaciji Hrvatske katoličke župe Frankfurt am Main.

Svečano misno slavlje ispred crkve u svetištu predvodio je gvardijan i upravitelj svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske fra Petar Klapež u zajedništvu sa župnikom Hrvatske katoličke župe u Frankfurtu i predstavnikom toga pastoralnog područja za svećenike fra Željkom Ćurkovićem, voditeljem Hrvatske katoličke misije Wiesbaden fra Kristijanom Montinom te s još sedmoricom svećenika Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, koji djeluju u hrvatskim katoličkim misijama u tome pastoralnom području.

Uime organizatora – Hrvatske katoličke župe Frankfurt hodočasnike je pozdravio župnik fra Željko Ćurković, a potom uime gvardijana franjevačkog samostana u Marienthalu fra Bernolda Geyera fra Bernardin Schröder.

Fra Petar Klapež je u propovijedi je izrazio radost što se Hrvati katolici već pedeset godina okupljaju na Duhovski ponedjeljak na hodočašće u tom Gospinom svetištu. Ujedno je podsjetio kako toga dana Hrvati katolici u Njemačkoj hodočaste i u marijanska svetišta u Neviges, Hildesheim i Deggingen.

"Vjerujem da svatko od nas danas ovdje doživljava svoj osobni susret s Bogom po zagovoru naše nebeske Majke. Kao Marijin narod hodočastimo joj pojedinačno, u skupinama ili sa svojim obiteljima. U čašćenju Blažene Djevice Marije od najranijih dana Crkva je Gospi davala mnoga imena, oznake i nazive. U svakom od tih naziva Crkva je htjela izreći neku ulogu i važnu zadaću koju je Gospa imala u ispunjenju Božjeg plana, ili je isticala neku Marijinu vrlinu, ili joj je tako odavala počast. Crkva je u lauretanskim litanijama izbrojila pedeset imena ili naziva Majke Božje. Kršćani pojedinačno i zajedno rado mole litanije Majke Božje", rekao je fra Petar Klapež podsjetivši na Gospinu važnost u povijesti spasenja, poglavito u vremenu nastanka Crkve na Duhove.

Potom je podsjetio na važnija marijanska svetišta u svijetu i u domovini.

"Posebno smo mi Hrvati blizu Blaženoj Djevici Mariji i ona puno znači u našem kršćanskom životu. Marija je živjela svoju vjeru i dala je svoje srce Bogu. Marija sve to čini snagom Duha Svetoga, a ne ljudskom snagom. Marija je i pod križem vršila volju Božju. I mi osnažimo svoju vjeru na ovom svetom mjestu", sve je na kraju potaknuo fra Petar Klapež.

Milodari su bili namijenjeni za gradnju crkve sv. Nikole Tavelića u Brnazama kod Sinja.

Pjevanje na misi uz pratnju na orguljama animirale su s. Pavimira Šimunović i s. Filipa Smoljo iz Hrvatske katoličke župe Frankfurt am Main. Misnom slavlju prisustvovalo je i više pastoralnih suradnica i suradnika (redovnica i laika) na čelu s njihovim predstavnikom, pastoralnim referentom u HKM Offenbach am Main, Zvonkom Orlovićem. Misnom slavlju nazočile su i školske sestre franjevke Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije Prečistog Srca Marijina, koje djeluju u Biskupiji Mainz. Fra Željko Ćurković je zahvalio fra Petru Klapežu i svima okupljenima na hodočašću.

Na kraju mise fra Petar Klapež je predvodio molitvu i blagoslov s Presvetim Oltarskim Sakramentom uz meditaciju na riječi Očenaša. Prije misnog slavlja vjernici su imali prigodu za sv. ispovijed i osobne molitve te su mogli sudjelovati u pobožnosti križnog puta, kojega je predvodio voditelj HKM Offenbach am Main fra Tomislav Dukić s pastoralnim suradnikom Zvonkom Orlovićem i skupinom vjernica iz te misije.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije