Naslovnica Vijesti

Aralica u novom romanu otkrio nevjerojatnu informaciju

Taj podatak, smatra Vidmarović, govori ponešto i o sklonosti Hrvata da utočište za svoje probleme i nacionalne slabosti često traže u sklopu velikih ideologija
09. travnja 2018. u 09:55 1 komentara 3421 prikaza
Ivan Aralica
Foto: Dino Stanin/PIXSELL

Povijesni roman akademika Ivana Aralice "Farrell", u kojemu prati život Gašpara Grbeše u hrvatskoj emigrantskoj zajednici u američkom industrijskom gradu Farrellu, predstavljen je prošli tjedan u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu.

Tragom identiteta južnomoravskih Hrvata VIDEO Predstavljena knjiga o Hrvatima u Češkoj

O djelu su govorili predsjednik Društva Đuro Vidmarović i voditeljica tribine Lada Žigo, dok autor zbog bolesti nije prisustvovao događaju. Lada Žigo podsjetila je kako Araličino pripovjedno tkanje neprekinuto traje već pola stoljeća te dodala kako je njegova nova knjiga spleteno klupko koje Aralica namata i odmata. Prema njezinim riječima, autor je vrsni pripovjedač koji je unatoč svemu ostao dosljedan svom političkom određenju.

Romanom "Farrell", u kojemu prati život Gašpara Grbeše u hrvatskoj emigrantskoj zajednici u američkom industrijskom gradu Farrellu, Aralica je zaokružio svoju razgranatu romanesknu obradbu života stanovnika dalmatinskog zaleđa. 

Aralica otkriva, ističe Vidmarović, nevjerojatnu informaciju da je gotovo sedmina svih članova Komunističke partije u Americi potjecala iz nevelike hrvatske zajednice u Farrellu.Taj podatak, smatra Vidmarović, govori ponešto i o sklonosti Hrvata da utočište za svoje probleme i nacionalne slabosti često traže u sklopu velikih ideologija. Ocijenio je kako se po strukturi radi o romanu s rukavcima te dodao kako cijeli tekst, unatoč svojoj dokumentarnosti, nosi simbolično značenje.

Prema Vidmarovićevim riječima, "Farrel" je roman o drami jednog dijela hrvatskog naroda. Ustvrdio je i kako je duh Farella i danas živ u Hrvatskoj. Roman "Farrel" objavila je Školska knjiga.

Akademik Ivan Aralica (1930.) jedan od glavnih hrvatskih prozaika druge polovice 20. stoljeća. Bio je sudionik pokreta Hrvatskoga proljeća, čijim je krahom maknut na društveni rub. U razdoblju svoje "političke tišine" napisao je 1971. roman "Konjanik" i 1977. zbirku pripovjedaka "Opsjene paklenih crteža". U tim djelima pokazao je zanimanje za teme iz hrvatske povijesti, što je nastavio romanom "Psi u trgovištu", trilogijom "Put bez sna", "Duše robova" i "Graditelj svratišta". U sklopu novijih romana, u kojima se bavi odnosom pojedinca i vlasti, nastali su romani "Ambra" i "Fukara", a obračun s komunističkom ideologijom nastavio je i publicističkom knjigom "Mentalni komunist".

Romanca o tri ljubavi U kazalištu Akzent Šoljanova kultna drama Romanca o tri ljubavi u Beču Alojzije Stepinac Claudia Stahl Njemica napisala knjigu o Alojziju Stepincu: Jedan od njegovih liječnika bio je iz Freiburga Jasna Horvat Povezanost Beča s putem svile Predstavljeni pametni romani Jasne Horvat
  • marginalac:

    Jedinstven i neponovljiv hrvatski romanopisac ..sve najbolje.