Pun spremnik pozitivne energije i čarobne vibracije osječke književnice, teoretičarke kulture, znanstvenice iz grane kvantitativne ekonomije i redovite profesorice na Ekonomskom fakultetu u Osijeku te jedine hrvatske oulipovke prof. dr. Jasne Horvat, znalački prenesene na publiku okupljenu u hrvatskom veleposlanstvu u Beču, obilježili su njezino impresivno multimedijsko izlaganje "Povezanost Beča s putem svile".
U sklopu događaja održana je i promocija tri autoričina romana: Bizarij (2009.), Vilijun (2016.) i Atanar (2017.), koji su dio njezina bogatog stvaralačkog opusa nazvanog "Ars Horvatiana".
"Bizarij i Atanor romani su koji ponajprije govore o povezanosti Osijeka i Beča, a u njima se kao junak pojavljuje Eugen od Savoje, jedan od najvažnijih simbola Austrije koji je ušao i u hrvatsku povijest, dok roman Vilijun govori o povezanosti Hrvatske i Kine kroz put svile i glavnog junaka Marka Pola, prema mnogim teorijama hrvatskog podrijetla", rekla je prof. Horvat.
Istaknula je kako su Vilijun i Atanar "pametni romani" suvremene hrvatske književnosti koji svaki za sebe dodatno propituju svoj književni potencijal.
"Vilijun nudi čitanje teksta slijedom magičnog kvadrata broja 12 kao okvira za navođenje leksikonskih natuknica u okvir priče, a Atanar propituje potencijal periodnog sustava kemijskih elemenata kao potencijalne strukture za izgradnju priče", napomenula je naša sugovornica, dodavši da su 22 lika metafore kemijskih elemenata, a životopisi i uloge u romanu određene svojstvima elemenata koje predstavljaju.
Ta jedinstvena kemijska kuhinja prof. Jasne Horvat i njezino korištenje raznih metoda, struktura, matematičkih problema i određenih ograničenja u otkrivanju književnih potencijala ne samo da su oduševili prisutne Bečane nego su ih i ohrabrili da se uz njezinu pomoć na licu mjesta okušaju u čitanju tekstova preko QR kodova
A upravo korištenjem modernih tehnologija putem takvih kodova autorica predstavlja svoj zanimljiv i kreativan koncept književnosti u kojem povezuje tradicijske i povijesne motive sa zanimljivim strukturnim rješenjima.
Taj jedinstven stvaralački koncept naše višestruko nagrađivane književnice i znanstvenice visokog dometa predstavila je dr. Bernarda Katušić s Bečke slavistike.
Rekla je kako je riječ o konceptu čija su obilježja postmoderna poetika, velike tradicijske teme koje crpi iz povijesti (Eugen od Savoja, Marco Polo), mitologije (vile) jezik i pismo (glagoljica), uklapanje književnog sadržaja u unaprijed određene strukture poigravanjem kombinatorikom brojeva, gramatičkim strukturama, zatvorenim sustavima, pa su joj kao strukturna odrednica poslužili zlatni rez, magični kvadrat, rastavni i sastavni veznici, periodni sustav elemenata, čime je u književnost unijela znanstvenu određenost i promišljenost.
A što se tiče njezinih romana, zaključeno je da su oni vrijedne studije netipične autorske poetike koje u sebi ne ujedinjuju samo znanost i umjetnost nego i pozivaju na svevremensko promišljanje i eksperimentiranje u oulipovskom stilu.
Gošću iz Osijeka i brojnu bečku publiku uvodno je pozdravio dr. Georg Holzer, predsjednik Austrijskog društva za kroatistiku u Beču koje je s hrvatskim veleposlanstvom u Austriji bilo organizator ovog skupa, održanog u sklopu Godine kulture Austrija – Hrvatska 2017.
Glazbeni okvir multimedijskom izlaganju dao je sastav Dubrovački kavaljeri iz Beča. Skupu je prisustvovala i hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković.
Jasna Horvat rođena je 1966. godine u Osijeku. Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost 2010., Pečata Grada Osijeka za doprinos književnosti i populariziranje kulture 2011. i Državne nagrade za znanost 2016. godine.
