Naslovnica Vijesti

Doznajte kako Bosna i Hercegovina planira iskoristiti ekonomski potencijal svog iseljeništva

Najmanje 1,75 milijuna ljudi rođenih u BiH danas živi u iseljeništvu, a ako računamo drugu i treću generaciju, onda taj broj premašuje dva milijuna. Iseljeništvo samo preko računa godišnje u BiH šalje dvije do tri milijarde maraka
03. siječnja 2017. u 08:24 0 komentara 3649 prikaza
Euri
Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL

Politika o iseljeništvu BiH, koja bi se uskoro trebala naći pred Vijećem ministara, trebala bi pokrenuti s mrtve točke aktivnosti na jačanju veza i suradnje BiH i njezine dijaspore. 

Savjetnik u Uredu hrvatskog člana Predsjedništva BiH i jedan od članova radne skupine koja je radila na izradi politike Tugomir Čuljak kaže za Fenu kako je uvjeren da će se odnos države BiH prema iseljeništvu sigurno promijeniti.

Iseljenici šalju novac u BiH

"Prepoznat je potencijal iseljeništva. Politika, ako bude usvojena, dat će prve rezultate vrlo brzo. Djelovat ćemo u iseljeništvu ne samo kroz udruge već i kroz lobiranje za naše gospodarstva. Naš ljudski potencijal je izvan BiH ogroman i to treba iskoristiti", ističe Čuljak.

Pratite Moju Hrvatsku na Facebooku i prvi doznajte što je novo u iseljeništvu!

Najmanje 1,75 milijuna ljudi rođenih u BiH danas živi u iseljeništvu, a ako računamo drugu i treću generaciju, onda taj broj premašuje dva milijuna. Iseljeništvo samo preko računa godišnje u BiH šalje dvije do tri milijarde maraka. To su samo službeni podaci banaka koji ne uključuju ogromne količine novca koje iseljenici izravno unose u zemlju.

"Trenutačno stanje je takvo da je većina udruga u iseljeništvu koje koriste naziv 'BiH' dominantno ili isključivo bošnjačkog sastava. Kroz novu politiku iseljeništva nastojat će se osigurati sudjelovanje i suradnja bh. iseljeništva iz sva tri naroda kroz određena predstavnička tijela. Iseljeništvo općenito gleda stvari pozitivno ovdje, nisu opterećeni predrasudama, a u mnogim segmentima života iznimno su uspješni. Na nama je da to iskoristimo za dobrobit BiH, bilo da je riječ o kulturi, znanosti ili ulaganjima, odnosno gospodarstvu. Mi možemo neke birokratske prepreke otkloniti, pojednostaviti proceduru za ulaganja, a druga je stvar promijeniti sliku BiH, istaknuti njezine prednosti i potencijale", dodaje Čuljak. 

Među konkretnijim projektima koji bi mogli pojačati gospodarsku suradnju BiH i iseljeništva je uspostava bosanskohercegovačkog gospodarskog saveza koji bi najvjerojatnije imao sjedište u Frankfurtu, jednom od sjedišta njemačke ekonomije, ali i bh. dijaspore. 

U BiH već sad radi oko šest tisuća radnika u njemačkim tvrtkama, a potencijal za suradnju s tom zemljom ogroman je. 

Ova udruga bila bi utemeljena po uzoru na Hrvatski gospodarski savez koji već desetak godina djeluje u Njemačkoj. 

Ta udruga koja okuplja uspješne ljude u Njemačkoj hrvatskog podrijetla iz RH i BiH pokazala se kao odlična poveznica između njemačkog i hrvatskog gospodarstva, a svoja iskustva i znanje spremni su podijeliti i s kolegama iz BiH. 

Ante Bagarić, član uprave Hrvatskog gospodarskog saveza, kaže za Fenu da je ta udruga pokrenuta kako bi se uklopila u njemački sustav gospodarskih udruga koje promoviraju i lobiraju za određene interese. 

"U ovih deset godina smo se profesionalizirali, stekli značajno iskustvo i ostvarili dobre rezultate u povezivanju hrvatskog i njemačkog gospodarstva. S tim iskustvom došli smo ovdje i spremni smo pomoći da i BiH u Njemačkoj dobije jednu takvu udrugu, koja će povezivati ekonomski dvije zemlje, dva tržišta, iskoristiti potencijal bh. iseljeništva", smatra Bagarić koji je bio jedan od sudionika okruglog stola o potrebama bh. iseljeništva koji je u organizaciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH održan u Sarajevu. 

Tvrdi i da takva udruga mora djelovati strukturirano i kontinuirano jer samo takav pristup može dati rezultate.

Savez i projekti

Uz pomoć HGS-a, ove godine je u Frankfurtu organiziran Gospodarski dan BiH koji je bio svojevrsna probna akcija i sada korak po korak treba pokušati izgraditi bosanskohercegovački gospodarski savez koji bi, među ostalim, lobirao ekonomske interese malih i srednjih poduzetnika koji posluju u Njemačkoj i koji su povezani s BiH. 

Iseljavanje Ekonomska migracija Kako u EU mame iseljene da se vrate Golf turnir Golf turnir Tijekom 12 godina u domovinu poslali više od milijun kuna

"U ovom trenutku se najvažnije posvetiti samoj formi, uspostaviti strukturu, a onda postupno unapređivati to i stavljati naglasak na sadržaj. Za sada je potrebno etablirati jedno mjesto koje prepoznatljivo radi za BiH i koja će vremenom postati referentni partner njemačkih komora i institucija, kojoj će se one obraćati za informacije. Onda dolazimo do toga što se sadržajno može nuditi ili tražiti. To iziskuje vrijeme, ali ako se konstantno radi na tome, uspjeh će sigurno doći", objašnjava Bagarić. 

Iako nema statističkih pokazatelja, naš sugovornik vjeruje da su odrađeni konkretni projekti i desetogodišnji rezultati HGS-a sigurno pomogli da se uspostave i ojačaju gospodarske veze između RH i Njemačke, posebno hrvatskog iseljeništva u toj europskoj zemlji. 

Takvu priliku će pokušati iskoristiti i BiH i to kroz poticaj za stvaranje bosanskohercegovačkog gospodarskog saveza, kao udruge čiju bi okosnicu činili uspješni ljudi iz sva tri naroda koji djeluju u Njemačkoj. 

Čuljak najavljuje da će među prvim projektima tog saveza biti organizacija mikro sajma bh. tvrtki "BiH2World". 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.