Ekonomska migracija

Kako u EU mame iseljene da se vrate

Iseljavanje
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
24.08.2016.
u 08:15

Irska svojim povratnicima daje posao, dodatnu plaću, povoljne kredite, stanove

Tisuću informatičara spremno je vratiti se kući, u Rumunjsku, iz inozemstva kamo su se posljednjih godina odselili u potrazi za boljom plaćom i radnim uvjetima. U odnosu na broj iseljenih Rumunja, koji se od 2007. kad se zemlja pridružila EU procjenjuje na tri-četiri milijuna, ta brojka i nije velika, ali jest rezultat konkretnih programa vlade da privuče ekonomske migrante u domovinu.

Zbog odlazaka pada BDP

Iseljavanje, koje posebice nakon ulaska u EU bilježi i Hrvatska, snažno pogađa domaću ekonomiju. Prema istraživanju Međunarodnog monetarnog fonda objavljenog u lipnju, države istočne i središnje Europe, u koje su ubrojili i Hrvatsku, iseljavanje je već stajalo gubitka 7 postotnih bodova BDP-a. Nastavi li se trend, u sljedećih 14 godina BDP će pasti za 9 postotnih bodova, kažu projekcije. Iseljavaju se mladi i visokoobrazovani, a ostaje sve starija i malobrojnija populacija, što opterećuje zdravstveni i mirovinski sustav. Preporuke MMF-a idu prema EU kojoj savjetuju obilnije financiranje da se smanji migracijski pritisak i prema državama koje upućuju na to da poboljšaju uvjete na tržištu rada i više se angažiraju oko dijaspore.

Program rumunjske vlade tako predviđa financijsku podršku i poticaje za povratnike. Među mjerama su i poticaji za privatne kompanije koje privuku mlade koji su diplomirali u inozemstvu da se vrate kući. Na poziv IT stručnjacima da se prijave za program reforme i informatizacije javne uprave, javilo se tisuću ljudi, velika većina iz inozemstva. Naravno, država im je ponudila i kompetitivnu plaću. Poljska pak u sklopu programa nazvanog Povratak svoje iseljenike privlači informacijama o stanju na tržištu rada, poslovima, poticajima, informacijama o stanovanju i zdravstvenoj skrbi ali i plakatima s, primjerice, Marijom Sklodowskom Curie koja pita: Može li i moj suprug, stranac, doći raditi u Poljsku? Letonija je pokrenula sličan program u kojem apelira na sunarodnjake da pozovu svoje rođake i prijatelje natrag uz slogan: "Želimo da nam se vratite".

U Irskoj ministar za iseljeništvo

U Hrvatskoj, iz koje se samo lani u Njemačku iselilo 50 tisuća ljudi, za dijasporu se brine Ured za Hrvate izvan domovine. Oni pak ističu da povratnicima nude usluge savjetnika ili mentora te da se u zadnjih nekoliko godina iz Australije vratilo 5000 Hrvata. Najuspješnija u privlačenju dijaspore je Irska – od 2014. ima državnog ministra za dijasporu. Uz radna mjesta povratnicima se nude povoljni uvjeti i pomoć za pokretanje posla, povoljni krediti, ali i mreža koja jamči kvalitetan život, kao što su stanovi, vrtići i zdravstveno osiguranje. Kad je riječ o deficitarnim zanimanjima, kao što su medicinske sestre, nudi im se plaćena karta, podmirenje troškova preseljenja, dodatna plaća i školovanje. Očekuje se da će ove godine broj povratnika premašiti broj iseljenih.

Ključne riječi

Komentara 2

TO
tovaravot
10:05 24.08.2016.

ircima su australija i usa isto sto su nama njemacka, austrija.. poneki se vrate al uglavnom ljudi ostaju "vani" i nema tog ministra koji ce ih vratit nazad

AN
anticenzura
10:23 24.08.2016.

'' U odnosu na broj iseljenih Rumunja, koji se od 2007. kad se zemlja pridružila EU procjenjuje na tri-četiri milijuna, ta brojka i nije velika'' - Nije velika vama kada kod vas nitko ne dolazi. Velika je Britaniji s 88 miliona imigranata, Svicarskoj s najvise imigranata u Europi, Norveskoj, Svedskoj, Francuskoj, Austriji, Njemackoj, Italiji.. sve ove zemlje su krcate sto imigranata sto izbjeglica. EU prcijetina je napravljena samo za bankstere, korporacije i krupne kapitaliste sto iskoristavaju jeftinu radnu snagu, a svi ostali da krepaju od gladi. Ovi masovno dijele otkaze domicilnom stanovnistvu, a zaposljavaju kmetove sto ce im raditi za sacicu eura. Tu nakaradnu komunjaru treba sto prije razvaliti i strogo zabraniti masovnu kolonizaciju tudjih zemalja.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije