Moja Hrvatska
Naslovnica Vijesti

Čak 45 milijuna kuna za projekte hrvatskih znanstvenika u dijaspori

U sklopu ovog programskog paketa financirano je 23 projekta iz svih znanstvenih područja te svaki projekt ima suvoditelja iz hrvatske znanstvene dijaspore
10. prosinca 2019. u 09:15 0 komentara 60 prikaza
Foto: Snježana Radoš i Željko Rupić

Predstavljanje programa Hrvatske zaklade za znanost koji provodi suradnju domovinske akademske zajednice s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori održalo se 9. prosinca u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu. Program je financiran sredstvima Europskoga socijalnog fonda u sklopu Specifičnoga cilja 10.ii.3. Bolje istraživačko okruženje za ljudske potencijale Operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. te sredstvima iz Državnoga proračuna Republike Hrvatske.

Predstavljanje projekta Suradnja s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori na 23 projekta

Ovom prigodom predstavljene su aktivnosti Hrvatske zaklade za znanost vezane uz suradnju s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori, kao i rad i djelovanje Hrvatske matice iseljenika te Associationa of Croatian American Professionals s kojima Zaklada surađuje tijekom provedbe ovoga programa i planiranja novih suradničkih projekata s dijasporom.

U sklopu ovog programskog paketa financirano je 23 projekta iz svih znanstvenih područja te svaki projekt ima suvoditelja iz hrvatske znanstvene dijaspore. Projekti od kojih se, u trogodišnjem roku, očekuju vrhunski rezultati već su u tijeku. Sudionicima su se predstavili voditelji projekata i ukratko ih prikazati prisutnima.

Svrha programa suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori, odnosno „znanstvena suradnja“ prijenos je znanja i privlačenje ulaganja u sustav znanosti RH te posredno i u sustav gospodarstva uz suradnju znanstvenika iz Hrvatske i hrvatskih znanstvenika u dijaspori. Suradnja koja se ostvaruje na principu – voditelj projekta iz Hrvatske, a znanstvenik iz dijaspore suvoditelj – moguća je tek ako suvoditelj ima hrvatsko državljanstvo ili dokaz o nacionalnosti te je zaposlen u znanstvenoj organizaciji u inozemstvu. Natječajnom procedurom Programa predviđena je provedba znanstveno-istraživačkih projekata u svim znanstvenim područjima najdulje do 31. svibnja 2023. godine te zapošljavanje najmanje dvaju mladih znanstvenika po projektu – jednog doktoranda, a ostalih doktoranda ili postdoktoranda u ranoj fazi razvoja karijere. Zaposleni mladi znanstvenici mogu biti iz Hrvatske ili inozemstva, a zapošljavaju se na matičnoj ustanovi provedbe Projekta u Hrvatskoj, uz mogućnost odlaska na kratkoročne mobilnosti (do šest mjeseci) na ustanove ili laboratorije suvoditelja projekta u inozemstvo.

Getaldić i Marulić U Beču održan znanstveni skup o dvojici hrvatskih velikana

Uvodne govore okupljenima održali su ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Zaklade prof. dr. sc. Dean Ajduković s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, putem videopoziva predstavnik Associationa of Croatian American Professionals (ACAP) Mario Škarica, MD, i prof. dr. sc. Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, član Upravnog odbora Zaklade i izvršna direktorica Zaklade dr. sc. Irena Martinović Klarić.

Okupljenim znanstvenicima i gostima uime domaćina – Hrvatske matice iseljenika prigodno se obratio ravnatelj Mijo Marić, prof.

– Zadovoljstvo mi je sve skupa vas pozdraviti kao ravnatelj ustanove koja uspješno surađuje s hrvatskim iseljeništvom gotovo sedam desetljeća. Zahvaljujem vodstvu Hrvatske zaklade za znanost što je za današnju svečanu prezentaciju inovativnih znanstveno-istraživačkih projekata iz programa „Znanstvena suradnja“ odabrala upravo našu ustanovu. Svrha Programa koji je ovdje okupio voditelje 23 pobjednička projekta jest prijenos znanja. Vaš konačni cilj, koji Matica podupire svojim svekolikim djelovanjem, jest poticanje zapošljavanja znanstvenika u ranoj fazi razvoja karijere u matičnoj zemlji i umrežavanje sa znanstvenicima u dijaspori. Uvjeren sam da će vaš istraživački rad koji planirate provesti u iduće tri godine ublažiti odljev mozgova i oplemeniti ljudski kapital naše domovinske akademske zajednice u svim znanstvenim područjima. Matica je i dosad sudjelovala u svim nacionalnim programima popularizacije znanstvene suradnje s našom iseljenom akademskom zajednicom. Najveći smo rezultat u tom smislu postigli podupirući biblioteku "Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu" u suradnji s profesorom Jankom Herakom. Taj Herakov i Matičin knjižni niz o vrhunskim hrvatskim znanstvenicima u dijaspori ima ukupno devet knjiga koje opsežu gotovo 2000 stranica, zaključio je ravnatelj Marić.

Svoje projekte u Matici su ukratko predstavili voditelji i njihovi zamjenici: Vesna Vašiček, Ružica Brečić, Miljenko Jurković, Ivana Vinković Vrček, Željka Krsnik, Mirta Boban, Ilija Brizić, Jasminka Krištić (zamjena za voditelja Gordana Lauca), Ana Previšić, Mihael Makek, Nikša Krstulović, Sonja Lesjak (zamjena za voditeljicu Ivu Tolić), Vilko Mandić, Berislav Marković (zamjena za voditelja Igora Đerđa), Jasminka Popović, Krunoslav Užarević, Sandi Orlić, Mirela Kopjar, Tomislav Šmuc, Hrvoje Pandžić, Vesna Županović, Dalibor Carević i Zdenko Tonković.

Programom se financira provođenje znanstvenog istraživanja, nabava opreme, plaće mladih znanstvenika, mobilnost i neizravni troškovi. Ukupni je iznos financiranja je od 1,000.000 kuna do 2,000.000 kuna po projektu, a natječajem – koji je zatvoren u veljači ove godine – odabrana su 23 projekta predstavljena u Hrvatskoj matici iseljenika. 

Tomislav Sokol Tomislav Sokol Dok brojni znanstvenici odlaze iz domovine, on se vratio kući

Izvršna direktorica Hrvatske zaklade za znanost Irena Martinović Klarić istaknula je da su među dobitnicima financijske potpore predstavnici Sveučilišta Zagreba, Osijeka i Rijeke. Ukupna vrijednost programa je 45 milijuna kuna prema njezinim riječima, pojasnivši kako su već svi projekti krenuli te da su dobili i prve rate za financiranje.

Državni tajnik Zvonko Milas ocijenio je kako bi svi ovi programi suradnje trebali donijeti više optimizma. Ljudski potencijal i znanje najvrjednije je ono čime Hrvatska raspolaže, dodavši da su hrvatski znanstvenici radeći u dijaspori svojim radom afirmirali hrvatski narod u svijetu. Naglasio je kako će Vlada ovaj program snažno podupirati.

Početak ovakve suradnje pozdravio je i zamjenik predsjednika Upravnog odbora HRZZ-a Dean Ajduković ocijenivši važnom vezu između izvornoga identiteta znanstvenika s identitetskim sastavnicama zemlje u kojoj rade i žive naši vrhunski znanstvenici. Na natječaj programa „Znanstvena suradnja“ pristiglo je više od sedamdeset projekata, od kojih je jedna trećina dobila financijsku potporu, rekao je Ajduković.

Član Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost, vrhunski znanstvenik u području medicine akademik Stipan Jonjić ocijenio je kako Hrvatska, ako se želi približiti uspješnijim zemljama, mora i više i bolje raditi. Sad imamo oko 700 znanstvenih projekata, istaknuvši kako bismo ih mogli imati oko tisuću. Prema Jonjićevim riječima, za bolju uspješnost i kompetitivnost potrebna su nam tri čimbenika – odabir najboljih, selektivnost i mobilnost.

Matko Glunčić Analiza Je li Hrvatska konačno shvatila koliki je potencijal naših znanstvenika u iseljeništvu?

Moguća pitanja mogu se uputiti Zakladi na adresu elektroničke pošte znanstvena.suradnja@hrzz.hr.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.