"Značenje i uloga hrvatskog jezika u nacionalnoj književnosti i kulturi" naziv je znanstvenog skupa održanog u četvrtak navečer u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču, u povodu 175. godišnjice Matice hrvatske i 50. godišnjice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.
Goste je uvodno pozdravila hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković izrazivši zadovoljstvo što je veleposlanstvo domaćin ovog skupa. Kulturno-povijesnu ulogu Matice predstavio je prof. Damir Barbarić, njezin potpredsjednik.
"Matica je najstarija hrvatska kulturna ustanova osnovana prije 175 godina, a o njezinoj važnosti govori i podatak da su iz Matice nastale mnoge danas najstarije ustanove, poput hrvatskog sveučilišta, Akademije znanosti i umjetnosti, Društva hrvatskih književnika i mnogih drugih", rekao je Barbarić.
Istaknuo je kako je Matica hrvatska od samih početaka presudna za promicanje nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva. Dodao je kako je institucija okrenuta mladima i budućnosti te da danas djeluje oko 130 njezinih ogranaka u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i drugim zemljama.
Znanstveni dio skupa otvorio je Stipe Botica, zanimljivim predavanjem "Hrvatska usmena književnost i kultura".
"Pojam usmene književnosti važan je dio tradicijske kulture", naglasio je Botica, dodavši kako je Matica znatno doprinijela našoj kulturi.
Napomenuo je kako je usmena tradicija važna za kultiviranje narodnih slojeva, bez obzira na to gdje se oni nalazili. Govorio je i o sakupljačima hrvatskog narodnog blaga i Matici hrvatskoj koja je već davno prepoznala golemu kulturnu i povijesnu vrijednost tog blaga.
"Takvih zbirki ima 257, a ostalo još čami u ormarima", otkrio je prof. Botica.
Prof. Marko Samardžija svojim predavanjem uputio je na "značenje Matičine Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika". Podsjetio je kako je Deklaracija potpisana u Matici 1967. godine i kako se Matica 1971. odrekla Novosadskog sporazuma o jeziku pa su njezini potpisnici osuđeni, a rad institucije onemogućen i zabranjen 1972. godine, što je hrvatski narod još snažnije ujedinilo i ojačalo u želji za samostalnošću.
"Tri su razloga zašto treba govoriti o Deklaraciji. Prvi, jer ju je inicirala i napisala Matica hrvatska, drugi, jer je prošlo pola stoljeća od njezina nastanka i treći, jer ovdje u Beču živi čovjek koji je napravio posljednju trećinu te Deklaracije, a on je naš akademik Radoslav Katičić", napomenuo je prof. Samardžija.
O Matici hrvatskoj danas govorio je njezin glavni tajnik Zorislav Lukić. Naveo je sve ono čime se ustanova bavi, kao i njezinu izuzetnu važnost za očuvanje hrvatske nacionalne svijesti.
"Matica hrvatska jedan je od najvećih i najznačajnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj, a bavi se i prevođenjem literature, čime pridonosi uvrštavanju hrvatske literature u europsku i obrnuto", istaknuo je Lukić. Dodao je kako, osim izdavačke djelatnosti, priređuju i brojna kulturna i znanstvena događanja, stručna i znanstvena predavanja, simpozije, rasprave, promocije knjiga te glazbene koncerte.
"U Matici se godišnje održi oko 200 manifestacija", napomenuo je Lukić.
Gospodarski savjetnik Matice hrvatske dr. Damir Zorić predstavio je knjigu akademika Radoslava Katičića, jednog od najistaknutijih hrvatskih znanstvenika u zemlji i svijetu na području humanističkih znanosti. Djelo nosi naslov "Naša stara vjera – Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine".
Kako je istaknuo dr. Zorić, akademik Katičić nakon četiri knjige u nizu Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine (Božanski boj – Zeleni lug – Gazdarica na vratima – Vilinska vrata), u novom, petom djelu, daje sintezu i donosi pregled temeljnih pojmova stare slavenske vjere u obliku namijenjenom širokom čitateljskom krugu.
"Katičićeva knjiga je novina i nešto zaista posebno i vrijedno, jednom riječju kruna njegova 30-godišnjeg znanstveno-istraživačkog i književnog rada", potvrdio je Zorić, nazvavši ga hrvatskim velikanom. Naglasio je kako je Katičićeva "Naša stara vjera" metodološki i sadržajno novi poticaj za daljnje istraživanje.
Sveučilišni profesori na Bečkoj slavistici Zorka Kinda-Berlakovich, koja je i voditeljica prvog studija hrvatskog jezika na Pedagoškoj visokoj školi Gradišće i Georg Holzer, predsjednik Austrijskog društva za kroatistiku, predstavili su brojnim prisutnim hrvatskim i austrijskim jezikoslovcima i znanstvenim djelatnicima svoju knjigu na njemačkom jeziku "Konturen und Zusammenhalt der kroatischen Sprache". Djelo ima 293 stranice i daje uvid u veliki stvaralački opus dugogodišnjeg predstojnika Bečke slavistike, akademika Radoslava Katičića, hrvatskog jezikoslovca, klasičnog filologa, indoeuropeista, bizantologa i slavista, jednog od najpoznatijih i najuglednijih hrvatskih znanstvenika u Hrvatskoj i svijetu.
Za ovaj zahtjevni književni projekt, koji obuhvaća izbor 17 važnih Katičićevih članaka, profesori Kinda-Berlakovich i Holzer dobili su mnoštvo pohvala ljudi iz struke.
"U ovu smo knjigu uložili mnogo truda, ali i ljubavi", naglasila je Kinda-Berlakovich. Zahvalila je suautoru Holzeru na suradnji te hrvatskoj veleposlanici dr. Cvjetković na velikoj pomoći u realizaciji tog projekta. Posebno je zahvalila Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske na financijskoj potpori bez koje, kako je istaknula, ne bi bilo ove knjige, te dr. Anti Žužulu, direktoru Školske knjige koji je pomogao njezino izdavanje.
Na početku skupa minutom šutnje odana je počast preminulom prof. Milanu Ramljaku, bivšem potpredsjedniku četiriju hrvatskih vlada i ministru pravosuđa, koji je bio i hrvatski veleposlanik u Austriji.
Organizatori skupa bili su Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Austriji i Središnjica Matice hrvatske u Zagrebu.
sto prije.."vratiti" i osnovati novo austrougarskohrvatsko carstvo..naravno bez cara..na jedan novi demokratski i parlamentarni..nacin upravljanja..