Crkve, škole i domovi

Pogledajte veliku fotogaleriju sakralnih građevina naših iseljenika u svijetu

Crkve
Foto: Franjo Bertović
1/15
22.09.2017.
u 07:22

Krajem 19. stoljeća, dolaskom većih skupina iseljenika, počelo se s organiziranijim pristupom zadovoljenju njihovih potreba. Krenulo se s izgradnjom hrvatskih domova, a usporedo s time i crkvi. Također su se gradile i škole

Još jedan moj posjet Steeltonu u Pennsylvaniji, gdje je obnovljena kapelica sv. Lovre, ponukao me da spomenem neke od sakralnih građevina u svijetu koje podigoše Hrvati. 

Poznato je da su se mnogi naši iseljenici i mornari, prije odlaska iz domovine, zavjetovali u svetištima kao što su Majka Božja Trsatska u Rijeci, Majka Božja Bistrička u Mariji Bistrici i u drugima.

Tako su odolijevali tuzi i nalazili duševnu snagu pri oproštaju sa svojima koje ostavljaju. Odlazili su u nepoznato, u novi svijet i na pučine mora. Uvijek je u njima tinjala nada da će se jednog dana ipak sretno vratiti. 

U novom svijetu okupljali su se i družili, a u srcima i mislima nosili su uspomene na te rastanke. Daleko od domovine sa stranim jezikom i novom kulturom nije bilo jednostavno. Bili su ovisni jedni o drugima. 

Svladati sve te nepoznanice i podnijeti strah od novog bilo je daleko lakše s vjerom u Boga. Iseljenici su znali važnost sloge i zajedništva, koliko su važni da bi sačuvali svoje hrvatske kulturne vrijednosti, a posebice jezik, vjeru, identitet i domoljublje. 

Krajem 19. stoljeća, dolaskom većih skupina iseljenika, počelo se s organiziranijim pristupom zadovoljenju njihovih potreba. Krenulo se s izgradnjom hrvatskih domova, a usporedo s time i crkvi. Također su se gradile i škole.

Obično su do crkve nicale zasebne građevine pod imenom "Hrvatska škola". I danas su ti nazivi vidljivi na vanjskim i unutarnjim zidovima spomenutih građevina, iako su neke u rukama stranih vlasnika. 

U Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi nije neobično da se crkve zatvaraju odlukom biskupije i prodaju kao i svaka druga građevina.

Isti ljudi koji su utemeljili Hrvatsku narodnu zajednicu (danas Hrvatsku bratsku zajednicu u Americi), da bi povezali mnoga manja društva koja su djelovala i tako zajedničkim snagama pridonosili boljitku našeg hrvatskog naroda u novome svijetu, podigoše i prvu crkvu u Pittsburghu, 1896. godine. Bila je to crkva Sv. Nikole, a do nje građevinska zgrada "Hrvatska škola". 

Crkva sa svojim prostorijama bila je središnjica tada tzv. Male Jaske jer je većina pučanstva bila iz Jastrebarskog. Svećenik Dobroslav Božić nakon izgradnje ovog sakralnog objekta otišao je u Steelton i organizirao gradnju druge crkve u Americi. 
Nažalost, i prva i druga hrvatska crkva u Americi doživjele su svoj kraj. 

Prva je srušena zbog gradnje gradske prometnice u Pittsburghu, a druga je u Steeltonu "St. Mary's Church" otvorila vrata svim katolicima grada i promijenila ime u Prince of Peace Parish.

Slijedila je gradnja mnogih crkava od New Yorka i St. Louisa do Los Angelesa, preko San Francisca do Vancouvera u Britanskoj Kolumbiji te do Montreala u Quebecu.

Najnovija hrvatska crkva sagrađena je 2008. godine u Norvalu, u kanadskoj provinciji Ontario, nedaleko od Toronta. Iako je zemljište kupljeno daleke 1976. te su s vremenom podignuti mnogi društveni objekti, gradnja crkve započela je 2003. pod budnim okom fra Stjepana Pandžića i fra Marka Puljića. 

Danas je ondje, uz hrvatsku crkvu, i hrvatsko franjevačko sjedište Kraljica mira za Kanadu.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije