Čakovec, 1896. – Beograd, 1955.

Skladatelj nadahnut međimurskom tradicijom i Balkanom

Josip Štolcer Slavenski
Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL
16.05.2018.
u 09:14

Vrativši se u Hrvatsku, radio je kao nastavnik u Zagrebu, a od 1924. kao profesor u Privatnoj muzičkoj školi u Beogradu, kamo se potom i preselio

Josip Štolcer Slavenski jedan je od najvažnijih hrvatskih skladatelja prve polovice 20. stoljeća. Neopterećen kanonima tradicije, svojom vizijom i netradicionalnošću otvarao je novi put glazbi na našim prostorima. 

Skladao je oko 180 djela, a opus mu je iznimno raznolik – od vokalne lirike preko zborskih djela do instrumentalne glazbe za film. Nadahnuće su mu bili folklorni izričaji njegova rodnog Međimurja, ali i šireg područja Balkana te Dalekog istoka. Uz folklorne i tradicijske, oslanjao se i na impresionističke i ekspresionističke elemente, a bavio se i glazbenim eksperimentiranjem. 

Bio je jedan od prvih članova Međunarodnog društva za suvremenu glazbu, što mu je osiguralo izniman ugled u svijetu. Rođen je u obitelji pekara koja je njegovala glazbenu kulturu. 

Zahvaljujući potpori varaždinskih intelektualaca i dobrotvora, studirao je glazbu u Budimpešti na tamošnjem glazbenom konzervatoriju, potom u Pragu, Parizu i Beču. Kao budimpeštanski student rano se upoznao s etnoglazbenim istraživanjima mađarskih skladatelja te se okušao u obradi tradicijskih napjeva. 

Vrativši se u Hrvatsku, radio je kao nastavnik u Zagrebu, a od 1924. kao profesor u Privatnoj muzičkoj školi u Beogradu, gdje se potom i preselio. Ondje je 1945. prešao na beogradsku Muzičku akademiju, a pet godina poslije imenovan je i redovitim profesorom.

Neka od njegovih najpoznatijih djela su: Voda zvira iz kamena (1916.), nadahnuta međimurskim melosom, Nokturno (1916.), Balkanofonija (1927.), Chaos (1932.), Simfonija Orijenta (1934.) i Muzika (1936.). 

Njegovo djelo Balkanofonija 1929. izvedeno je u Berlinu, Hamburgu i Varšavi, a tridesetih godina u Londonu, Parizu, Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu... 

 

Hrvatski velikani, Večernji list, Zagreb, 2014.

Komentara 1

DA
Danijel2
11:52 16.05.2018.

Bilo bi zanimljivo znati tko je autor skulpture.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije