Šimun Ujdur iz Aucklandu u Novom Zelandu poslao nam je kopiju jednog potresnog pisma iz davnina, a uz njega i neobičnu priču. O čemu je riječ?
Kći hvarskog iseljenika V. Vidoševića prije nekoliko desetljeća posjetila je očev dom u Vrbnju i tamo našla omotnicu koju je 1927. poslao bratu iz Kalifornije.
"Iseljeničko pismo iz davnine" tako je došlo u ruke njezine nećakinje, tada studentice na kalifornijskom sveučilištu.
Djedovo pismo kod mlade Beverly probudilo je zanimanje za korijene pa je odlučila napisati diplomski rad o iseljavanju Hrvata u Sjedinjene Američke Države od 1880. do 1910. godine. Svoju tezu je uspješno obranila, stekla je diplomu i ostala na fakultetu kao predavač. Jedno vrijeme bavila se i novinarstvom.
Pismo je navodno pohranila u nekom kalifornijskom arhivu. No, jedna kopija došla je u ruke Šimuna Ujdura!
"Sanger, June-26-1927. Dragi Brate, Nazad njekoliko dana sam primio tvoje pismo u kome sam sverazumi. Drago mi je čuti da si zdravo sa svojom obitelji. Ali mije žao čuti o smrti naše pokojne Majke. A što ćemo učinit nego zafalit Bogu. Evo nam je umrio Otac i Majka ja nebih bio ni znao dami ti nisi pisao ali fala Bogu.
Jasan se više naučio nevolji, prvo nego jedna zaraste dođe mi druga. Dakle što pišeš od našega stanja u domovini daće se podjelit aštoću ja učinit. Jasan čuo daje pok. otac učinio ne dobar Tastament, tako ja neznam kako će se to djelit ni što za koga ide ali kada dođe naloga jaću poslat Bratu Marinu prokuru da on uzme što mene ide, tojest da on radi i žive sa onim dokle ja dođem doma ako igda dođe do toga ali se bojin daće to doć kasno. Kroz to vrime tićeš štogod čut od Brata Marina pami javi i štobi bilo naj bolje učinit.
Štomi pišeš da jesan lise što pomogao. Dragi Brate dati pravo rečem dasam upravo na putu. Svaku godinu štotod dođe a ove godine vela suša tako nemoguse ni pure hranit neznan štoću ni kakoću što mislin da nema nesritnijega domene, dosta puta mi dođe napamet da samo učinim pašaj dabih pošao doma opet brat pločje u rudinu. Ali kobi to od srama učinio, već ću stati ovdje i patit i kada i kako se naplakat. Eto vidiš u kome sam stanju ali fala Bogu.
Dakle za sad ti neću više nadalje već Primi pozdrav sasvom obitelji od mene i moje i Pozdravimi sestru Luciju i Brata Andriju akoga vidiš ostajem Tvoj Brat V. Vidoševich, R. B. Box. 16. Sanger California, USA".
Mi smo uvijek nekako slušali o našim uspješnim ljudima u iseljeništvu i bilo ih je mnogo koji su uspjeli ali bilo je također i mnogo onih koji nisu uspjeli ostvariti svoj američki san i koji se nisu snašli u tuđini ali o njima se uglavnom malo zna jer najčešće zbog srama ni sami o tome nisu voljeli pričati . Inače kad se pogleda koliko se mnogo Hrvata iselilo još od 19.st., pa tokom cijelog 20.st. a nažalost trend se nastavlja i danas , u svijetu živi najmanje oko 5 miljuna Hrvata i zaista ih ima posvuda , dakle vjerovatno više ili najmanje jednako koliko u samoj domovini Hrvatskoj i nažalost nema nikakvih izgleda da će se u nekom značajnijem broju ikada vratiti uostalom ima po Americi od Aljaske do Ognjene Zemlje pa sve do daleke Australije i Novog Zelanda na drugi kraj zemaljske balote već četvrta -peta generacija potomaka hrvatskih iseljenika od kojih mnogi znaju samo to da su im preci došli iz Hrvatske , uostalom dosta ih se izmješalo sa drugim nacijama i odavno naturaliziralo , inače Hrvati su narod koji se jako brzo prilagođavaju i naturaliziraju u novoj sredini . Ove novije generacije iseljenika , to su oni iza 2.svj.rata do danas su u velikom broju sačuvali i jezik i kulturu u tuđini a i djeluju kroz razna kulturna i sportska društva . Ja bi još samo rekao glede poraznih demografskih kretanja da smo u razdobljima kada smo imali visoki natalitet izgubili prevelik broj ljudi kroz emigraciju ali i masovna stradanja kroz brojne ratove, progone i sl. a danas i u budućnosti su trendovi suvremenog života takvi da sigurno neće više moči doči do prirodnog porasta stanovništva kakav je recimo bio u prvoj polovini 20.st. , no raznim mjerama i vrlo aktivnom pronatalitetnom politikom se može koliko -toliko održati postojeći broj i zaustaviti da padne ispod 4 miljuna.