Nikola IV. Šubić Zrinski, hrvatski grof i ban, jedan je od naših najslavnijih državnika i vojskovođa te najutjecajnijih ljudi u Ugarskoj.

10

Senj, oko 1490. – Kiseg, Mađarska, 1545.

Hrvat je sa 700 vojnika zaustavio 140 tisuća Osmanlija

Zaslužan je za obranu Europe od prodora Turaka. Još u mladosti se istaknuo podvizima u borbi protiv Turaka Osmanlija. Zbog njegova junaštva u obrani Beča i Pešte kralj Ferdinand I. 1542. imenovao ga je hrvatskim banom, a za vojne zasluge dobio je Međimurje s utvrđenim gradom Čakovcem. 

U vrijeme prodora Sulejmana I. s više od sto tisuća vojnika prema Europi, odrekao se banske časti i preuzeo dužnost kapetana Sigeta te zapovjednika cijele ugarske transdanubijske granice koja se prostirala od Drave do Dunava. Mjesec dana junački je odolijevao silnoj turskoj vojsci i nanio im velike gubitke. Kada su Turci očekivali konačnu predaju, poginuo je u pokušaju proboja. 

Iscrpljena turska vojska, koja je izgubila više od 30 tisuća vojnika, a čiji je zapovjednik Sulejman umro tijekom opsade, odustala je od invazije na Beč i Europu. Neviđena hrabrost u obrani Sigeta učinila je Nikolu Zrinskog jednim od najvećih junaka tadašnje Europe. 

Znameniti francuski kardinal Richelieu, ministar na dvoru kralja Luja XIII. napisao je kako je jedino čudo moglo spasiti Habsburšku Monarhiju, a ono se dogodilo u Sigetu. 

Osim Hrvata, nacionalnim junakom ga smatraju i Mađari. Među mnogobrojnim djelima i mjestima koja su posvećena Zrinskom, posebno se ističu opera Ivana pl. Zajca Nikola Šubić Zrinjski i trg Zrinjevac u Zagrebu. 

Zanimljivo je kako je posljednja zborska pjesma iz opere "U boj, u boj" iznimno slušana čak i u dalekom Japanu. Ondje ga poštuju zbog časne samurajske smrti, a skladbu su naučili još 1919. od čeških i hrvatskih vojnika koji su se nakon Prvog svjetskog rata preko Japana povlačili iz Rusije.

U povodu 500. obljetnice rođenja ovog, kako su ga u Europi nazvali "hrvatskog Leonide", u Čakovcu je 2008. njemu u čast podignut spomenik. Od 1866. jedan od najljepših zagrebačkih trgova-parkova nosi njegovo ime. No, iako je još tada planirano da mu se ondje podigne i spomenik, dobio je svoju bistu tek 2016. prigodom 450. obljetnice Sigetske bitke.

Hrvatski velikani, Večernji list, Zagreb, 2014.

Julije Knifer

Bio je jedan od najvećih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća

Leo Junek

U Gradu Svjetlosti živio je veliki hrvatski slikar pariških motiva

Maksimilijan Vanka

Proslavio se freskama posvećenima teškom životu hrvatskih iseljenika u Americi

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’