Moja Hrvatska
Naslovnica Priče

Naftu u Teksasu otkrio je Splićanin

Jedan od ciljeva prošlogodišnjeg posjeta bio je povezivanje fakulteta u Splita i Houstonu
24. listopada 2016. u 14:45 0 komentara 2126 prikaza
Nafta
Foto: Thinkstock
Pogledajte galeriju 1/11

Bilo je to daleke 1901. godine kada je Anthony Lucas tvrdio, unatoč skepticizmu okoline, da u Teksasu ima nafte. Otkrio je prvo i najveće nalazište u toj američkoj državi, a na spomeniku podignutom njemu u čast, u gradu Beaumontu blizu Houstona, piše kako je Lucasova zasluga što je pronalaskom nafte promijenio tijek povijesti i uveo Teksas u industrijalizaciju i naftnu eru, a time i cijelu Ameriku pretvorio u velesilu. 

Anthony Lucas rođen je u Splitu kao Ante Lucić 1855. Bio je sin brodovlasnika i brodograditelja Frane Lucića s Hvara, koji je s rodnog otoka najprije otišao u Split, a zatim u Trst. Ante je nakon završene srednje škole studirao u Grazu na Politehnici gdje mu je kolega bio Nikola Tesla.

Nakon studija prijavio se u austro-ugarsku mornaricu i došao je do čina poručnika. Zbog nekog nemilog događaja vezanog uz njegovu nacionalnost odlučio je uzeti šest mjeseci dopusta i otići stricu u Ameriku. 

Stric mu je u međuvremenu, da mu bude lakše, prezime Lucić promijenio u Lucas, pa je isto učinio i Ante. Nedugo zatim oženio se s Caroline Fitzgerald te skrasio u Washingtonu gdje je započeo svoju inženjersku karijeru. 

Posao ga je doveo u Teksas, gdje je našao nepobitne dokaze o postojanju nafte na tom području, što je potvrđeno na bušotini Spindletop, poslije nazvanoj Lucas Gusher odnosno Lucasovo nalazište. 

Dalek je bio put od rodnoga mu Splita do naftnih polja Teksasa, a Lucas je svoj život završio u Washingtonu, gdje je i pokopan 1921. 

Povezivanje fakulteta

U novije vrijeme Houston je, kao poznati sveučilišni i medicinski centar te grad u kojem sjedište ima NASA, privukao stručnjake svih profila, a među prvim Hrvatima koji su naselili područje oko grada, zapravo primorski pojas, bili su Dalmatinci, koji su onamo došli iz Louisiane. 

Od liječnika, u Houstonu je nekada živio dr. Luka Milas, nositelj ugledne zlatne medalje Američkog društva za terapeutsku radiologiju i onkologiju, gdje je bio predstojnik Odjela za eksperimentalnu radijacijsku onkologiju na Centru za tumore MD Anderson pri Sveučilištu Teksas. 

Jedan od naših ciljeva prilikom posjeta Teksasu bilo je povezivanje fakulteta u Splitu i Houstonu, na čemu se radilo s Philipom Berquistom, počasnim konzulom RH u Houstonu.

Kako bismo povezali splitski FESB i Pomorski fakultet, održali smo razgovore na Texas A&M Universityju čiji je dekan dr. Michael Benedik, unuk zagrebačkog arhitekta Slavka Benedika, graditelja najljepših secesijskih vila naše metropole, a katedru sociologije drži prof. dr. Stjepan Meštrović, unuk kipara Ivana Meštrovića. 

Budući da postoji želja za povezivanjem umjetničkih studija, posjetili smo i University of St. Thomas te porazgovarali s dekanom dr. Ulysesom Balderasom. On je pokazao zanimanje za studij dramske umjetnosti te društvene znanosti. Sastanci su obavljeni i na Universityju of Houston s dr. Williamom Floresom i njegovim timom te na Moores School of Music i dekanom Andrewom Davisom.

Hrvatska društva i poslovni ljudi

U Houstonu djeluje hrvatsko društvo Lone Star Croatian Club, koji njeguje hrvatsku baštinu i običaje te ima svoju folklornu skupinu, a djeca uče hrvatski jezik. Svaki razlog za okupljanje je dobar pa su se prvu subotu u veljači svi našli kako bi pogledali veliko finale američkoga nogometa, tzv. Super Bowl.

S ponosom se isticalo da su treneri obje momčadi hrvatskog podrijetla i to Pete Carroll iz Seattle Seahawksa te Bill Belichick iz pobjedničkoga New England Patriotsa. 

Osim njih, sudac na terenu bio je Bill Vinovich, također hrvatskih korijena, kao i igrač Patriotsa Robert Ninkovich. U klubu su ocijenili da je toliku radost najprimjerenije proslaviti uz pečeno janje. 

Nakon Houstona slijedio je odlazak u Austin, glavni grad Teksasa, na sastanak sa Sarah Eckhart, novoizabranom prvom damom kotara Travis. Razgovori su bili usmjereni na otvaranje poslova između kotara Travis i Splitsko-dalmatinske županije.

U Austinu ima i hrvatskih poslovnih ljudi. Jedan od njih je John Obilinovic iz čileanskoga grada Antofagaste, koji se bavi trgovinom čileanskim vinima. Diplomirao je na Universityju of Texas u Austinu, a sin je Johna Obilinovica Sr.-a, dugogodišnjega predsjednika Hrvatskog društva Sokol u Antofagasti.

Hrvati u Dallasu

U Austin se, preko Los Angelesa, doselio i Jurica Balta iz Našica, čija se tvrtka Lifetime Media Group, bavi web dizajnom i online marketingom. Svoj posao tu je razgranala i Tanya Posavatz koja organizira domjenke i vjenčanja. 

U naselju Pflugerville u blizini Austina živi mala zajednica bosanskih Hrvata, a uočljiva je krojačka radnja Croata Design vlasnice Ivke Krstanovic.

Odlazak u Dallas bio je prilika za povezivanje i s Hrvatima koji se okupljaju u crkvi St. Mary of Assumption u susjednom Fort Worthu, među kojima smo zatekli i Tonka Vuku i Vlatka Granića, nekadašnje košarkaše KK Split, a sada studente Weatherford Collegea. 

Misu na hrvatskome jeziku ovoj zajednici dolazi držati don Mate Bižaca, svećenik koji pokriva brojne američke gradove, a nakon mise druže se u crkvenoj dvorani. Okupljaju se već šest godina, a kako više ne bi bili gosti u američkim crkvama, želja im je izgraditi vlastitu kapelicu i posvetiti je Gospi od Međugorja.

Svjesni su da za to treba novca pa će rado prihvatiti donacije sa svih strana svijeta, a traže i prostor za djelovanje hrvatskog društva. 

U blizini Dallasa, u gradiću Plano, živi obitelj Pavić koja podrijetlo vuče iz okolice Makarske. Njihovi preci su, poput većine s tog područja, otišli na Novi Zeland. 

Ondje su se rodili supružnici Teressa i Gordon Pavich. Teressa je kao djevojka, osamdesetih godina prošlog stoljeća, bila Miss Jugoslavenskoga kluba u Aucklandu. Posao ih je doveo u Ameriku i sada žive u sjevernom Teksasu s troje djece.

Adriatica Village    

U blizini Dallasa, u naselju McKinney uz jezero Stonebridge, nalazi se  Adriatica Village, naselje koje se smatra prototipom najrevolucionarnijeg nekretninskog koncepta. 

Tvorac i investitor tih urbanih vila u stilu neoretroizma je Amerikanac Jeffory Blackard, koji je, putujući po svijetu i proučavajući razvoj ruralnih i urbanih sredina, došao na ideju kako treba izgledati jedno funkcionalno i ekonomski samostalno naselje.

Putovnica iseljenika "Kad polaziš u svijet, ne prodavaj svojih nekretnina" Pročitajte što je 1938. pisalo u putovnici hrvatskog iseljenika Vladimir Novak Vladimir Novak Životni put Hrvata kojeg je Ronald Reagan htio u svom kabinetu

Vile su replika starih dalmatinskih kuća s potpunim komforom. S Brača su dopremljeni autentični komadi poput zvona, a ulice se zovu Mediteranska, Dalmatinska i Istina. Unatoč cijeni od milijun dolara, prodaja ide odlično. Jeffory Blackard ne krije svoje oduševljenje dalmatinskom obalom i arhitekturom. Zbog toga je, kako je sam rekao, izgradio naselje nadahnuto Supetrom i našoj domovini u čast.

Povratak u Houston značio je odlazak na još nekoliko sastanaka koje je organizirao počasni konzul Philip Berquist pa smo tako bili primljeni i u grupaciju Great Houston Partnership koja djeluje kao gospodarska komora, o čemu nam je sve ispričao Bojan Vuković.

U Teksasu žele hrvatske proizvode, ali vlada mišljenje da postoji strah od izvoza i poslovanja s Amerikom. Nadam se da ćemo ih u to razuvjeriti nakon povezivanja sa Splitsko-dalmatinskom županijom, splitskim poslovnim ljudima i fakultetima. Baš na tim poljima treba pojačati veze hrvatskih iseljenika s domovinom. 


Branka Bezić Filipović

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.